Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Kolaž pjesničkih generacija i stilova

Međunarodni sajam knjiga u Beogradu najveća je manifestacija toga tipa u ex-yu regiji. Nakon trogodišnje korona stanke, manifestacija je doživjela svoje 65. izdanje, i to uživo s publikom i kupcima u halama Sajma, a u trajanju od 23. do 30. listopada. Kao i prijašnjih puta, svoja novija izdanja na Sajmu su predstavile i dvije profesionalne ustanove ovdašnjih Hrvata koje se bave nakladništvom – Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. 
Ukupno promatrano, u fokusu predstavljanja dvaju nakladnika, našlo se pjesništvo vojvođanskih Hrvata, prezentirano u njegovoj generacijskoj, stilskoj i jezičnoj raznolikosti.

Hommage Sekelju

ZKVH je predstavio knjigu sabranih pjesama Više, više od riječi poznatog hrvatskog književnika iz Vojvodine Vojislava Sekelja (1946. – 2017.) kao i panoramski prikaz o suvremenom dijalektalnom pjesništvu vojvođanskih Hrvata objavljen u Književnoj reviji, časopisu Ogranka Matice hrvatske u Osijeku. 
O Sekelju i njegovoj poeziji govorili su književnik, a odnedavno i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov i menadžerica kulturnih aktivnosti ZKVH-a Katarina Čeliković. 
Knjiga je tiskana u povodu 75. obljetnice rođenja ovog pjesnika, a priredio ju je Mirko Kopunović, Sekeljov dugogodišnji prijatelj i kolega pjesnik. Sabrano je i po ciklusima razvrstano blizu 400 pjesama iz njegovih knjiga, ali i periodike.
Kako je istaknula Čeliković, Sekelj je pisao pjesme, romane, eseje, književnu kritiku. Vjerojatno je u svoje doba bio najčitaniji hrvatski pisac u Vojvodini. Bio je aktivan u književnom, ali i kulturnom životu hrvatske zajednice, a dobio je više nagrada, među ostalim, predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić dodijelio mu je 2009. odličje Reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za očuvanje kulture hrvatskoga naroda u Srbiji. 
Žigmanov je kazao kako Sekelj pripada generaciji poslijeratnih književnika koji su stavili točku na deprovincijalizaciju hrvatske književnosti u Vojvodini. 
»Sekeljev pjesnički opus kompatibilan je sa svim trendovima koji su postojali na ondašnjem jugoslavenskom književnom i kulturnom prostoru. Nama je bila neka vrste obveze da njegovo djelo, koje plijeni nesvakidašnjim artizmom, objedinimo i stvorimo kulturni proizvod s kojim se možemo bilo gdje ponositi. Na taj način demostriramo zrelost kao zajednica, jer nije važno samo stvarati i stvaralaštvo prikazivati, važno je ono stvoreno sumarno prikazivati i valorizirati«, kazao je Žigmanov. 

Dijalektalno pjesništvo

O dijalektalnom pjesništvu vojvođanskih Hrvata govorila je Katarina Čeliković, koja je uz Žigmanova priređivačica spomenuta panoramskog prikaza u Književnoj reviji. Kako je navela, u panorami je zastupljeno 15 autora, deset koji pišu na bunjevačkoj i pet koji stvaraju na šokačkoj ikavici. Predstavljeni su najvrjedniji uratci u posljednjih 50 godina, od Ivana Pančića i Petka Vojnića Purčara do mlađih autora poput Nevene Mlinko i Anite Đipanov-Marijanović. 
»Ti govori na kojima se piše danas spadaju u nematerijalnu kulturnu baštinu i jedan su od najjačih markera identiteta i opstojnosti Hrvata u Srbiji«, rekla je Čeliković.  
U predstavljaju je sudjelovao i jedan od zastupljenih autora, Željko Šeremešić iz Monoštora. 
»Pisanjem želim prikazati svo bogatstvo te riči, sve ono što se preko te riči može prenijeti ljudima oko sebe. Pisati sam počeo iz revolta i bunta, u jednom trenutku sam se zaljubio u rič, uzeo je kao oruđe kojim branim šokačku, hrvatsku ikavicu od nestajanja«, kazao je Šeremešić.  
Publika je imala prilike i čuti ove osebujne govore: stihove na šokačkoj, odnosno bunjevačkoj ikavici čitali su Šeremešić i Žigmanov.

Istraživanje vlastitosti

NIU Hrvatska riječ predstavila je dvije knjige pjesama autora mlađe generacije – Zaveslaj u kraj Marije Brzić i Cijeli cjelovi tuge Darka Baštovanovića. Kako je ovom prigodom kazao dopredsjednik Nakladničkog vijeća NIU Hrvatska riječ Davor Bašić Palković, jedno od njihovih strateških opredjeljenja je objavljivanje tzv. prve knjige autora mlađe generacije. Osim afirmacije mladih, ovime se radi i na regeneraciji književne scene ovdašnjih Hrvata. 
Govoreći o svojem pjesništvu, Marija Brzić je navela kako je ozbiljnije počela pisati u srednjoškolskoj dobi pod utjecajem Lorce i Disa.
»Mislim da se u zbirci Zaveslaj u kraj najviše osjećaju utjecaji poezije Sylvije Plath i Bukowskog. Spomenula bih i Marka Tomaša, kojega sam slušala uživo i koji je na mene ostavio veliki dojam, ne samo poezijom već i izvedbom. Ono što me u pisanju vodi jest ideja iskrenosti i želja za istraživanjem. Kad pišem, najviše se obraćam samoj sebi; pisanje je neka vrsta tiskovine naših unutarnjih stanja. Fokusirala sam se na istraživanje vlastitih stanja, stoga nema angažiranosti ili pretjerivanja u samom izričaju. Željela sam kroz pisanje naučiti što više o sebi, ali i o svijetu«, navela je Brzić dodavši kako se u budućem pisanju planira baviti temom snage, uz moguće mijenjanje stila.

Obiteljsko naslijeđe

Autor knjige Cijeli cjelovi tuge Darko Baštovanović inspiraciju za pjesme nalazi u središnjoj Bosni i obiteljskom naslijeđu, sada užlijebljenom i u Srijemu. No, bavi se i drugim, ne nužno identitetskim temama. 
»Moje pjesništvo važi za tužno. Naslijeđe moje obitelji, sve ono što jesam i što me zaokpulja je nešto što u sebi ima tuge. U mojem pjesništvu može se naći i mnoštvo romantičarskih aluzija. No, ja sam i netko tko je privrženik suvremene rock and roll glazbe, netko tko voli nogomet. Pjesme u knjizi nastajale su fragmentarno te je trebao proći određen dio vremena da ona postane zaokružena cjelina«, kazao je Baštovanović.
U knjizi je, kaže, stupao u intertekstualne dijaloge s drugim pjesnicima, od romantičarskih vedeta do suvremenih poeta. 
»Htio sam kroz jednu stariju pjesničku formu, sonet, opjevati određene teme za koje mislim da su počele iščezavati iz suvremenog pjesništva, danas u vremenu u kojem je, kako neki kažu, izlišno govoriti i o postmoderni«, kazao je on.  
Predstavljanje dvaju nakladnika održano je na štandu i u organizaciji Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Pokrajinskog tajništva za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. Tijekom trajanja Sajma, na štandu su bile izložene i knjige i časopisi ovdašnjih Hrvata, kao i drugih nacionalnih zajednica te institucija kulture u Pokrajini.
H. R.

  • Betoven maraton
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay