Arhiv tekstova
Ujo i Garašanin, Vujkov predložen za Vukovu nagradu
29. listopada 1893. – Subotičke novine pišu da se mjesni hrvatski prvak Boza Šarčević prozvan Ujo dopisivao sa srbijanskim državnikom Ilijom Garašaninom (autorom spisa Načertanije) u vrijeme restauracije ustavnog poretka u Ugarskoj 1860. i nakon toga. »Pokojni Garašanin vrlo se interesirao za našu narodnu bunjevačku stvar i našu sudbinu skopčao je sa sudbinom Srba u obće i sa sudbinom Srbije i balkanski naroda napose«, zaključuje list.
30. listopada 1970. – Subotičke novine pišu da je Upravni odbor HKUD-a Bunjevačko kolo u Subotici donio odluku da za Vukovu nagradu, koju svake godine dodjeljuje Kulturno-prosvjetna zajednica Srbije, predloži subotičkog pisca i sakupljača narodnih umotvorina Balinta Vujkova. Prijedlog su podržali i članovi Literarne sekcije Društva.
31. listopada 1939. – Hrvatski dnevnik piše da su 29. listopada pristaše vojvođanskog pokreta održale skupštine u Starom Bečeju i Senti. Skupština u Starom Bečeju održana je u hotelu Imperijal. Među inim, govorio je Grga Vuković, odvjetnik i prvak Hrvatske seljačke stranke iz Sombora.
1. studenoga 1897. – Neven piše da je 26. listopada u hotelu Pere Stipića u Subotici Kolo mladeži održalo svoju veliku godišnju skupštinu i izabralo novu upravu. Skupština se zahvalila bivšem predsjedniku Ivanu Mukiji Budinčeviću na radu i za njegovog nasljednika izabrala Josipa Vojnića Hajduka, odvjetničkog vježbenika.
2. studenoga 1951. – Hrvatska riječ piše da novinsko-izdavačko poduzeće Hrvatska riječ izdaje uskoro Bunjevačke narodne pripovijetke Balinta Vujkova. Knjiga sadrži 60 narodnih pripovijedaka iz okolice Subotice. Člankopisac (Blaško Vojnić Hajduk) bilježi da se do pojave Balinta Vujkova rijetko tko od kulturnih radnika osmjelio na ovakav pothvat. Objavljeno je svega 20 pripovijedaka, i to po kalendarima.
3. studenoga 1970. – Borba donosi članak svog dopisnika iz Subotice (Slobodan Stanojević) o knjizi Albe Kuntića (Početci borbe za nacionalni preporod bačkih Bunjevaca) i katoličkom kalendaru Subotička Danica za 1971. Člankopisac napominje da su obje publikacije »pisane prije svega za ljude koji žive u Subotici i okolici s ciljem da se postignu određeni ‘politički poani’. Kuntić u oglasu, kojeg su objavila glasila Socijalističkog saveza radnog naroda, tendenciozno tvrdi da njegova knjiga predstavlja ‘jedinu pravu istinu’ o bačkim Bunjevcima«. Kalendar Danica je »tendenciozan, reakcionaran i nacionalistički«. Crkva kroz njega nameće stav »kako se ona jedina brine za sudbinu Hrvata-Bunjevaca s ovog područja«.
4. studenoga 1920. – Neven piše da je u Subotici 13. studenoga u 10 sati u Velikoj vijećnici Gradske kuće održan zbor svih subotičkih nastavnika (preko 200 učitelja i profesora). Predmeti rasprave su bile naredbe ministra prosvjete Svetozara Pribićevića o vjeronauku i ćirilici. Po prvoj naredbi, vjeronauk u narodnim školama predaju učitelji, a ne vjeroučitelji. Po drugoj naredbi, početna nastava čitanja i pisanja u I. razredu i čitanka u II. razredu osnovnih škola predavat će se ćirilicom »u svim školama, izuzev mjesta u kojima živi slavenski živalj katoličke vjere«. U višim osnovnim školama pak predavat će se samo ćirilicom. Međutim, prosvjetno vijeće je naredbom 8465 odobrilo samo udžbenike pisane ćirilicom (I. – II. razred). Nakon duge i mučne debate, prosvjetni zbor je jednoglasno primio odluku da se umoljava prosvjetni inspektor da podnese ministarstvu prosvjete prijedlog da se u hrvatskim školama u Subotici u I. – II. razredu uči samo latinica, a u srpskim pak ćirilica.
