Arhiv tekstova

Boca na dnu mora

Hladno je. Toliko je hladno da postajem osoba koja zna pričati samo o vremenskoj prognozi. I ne, nisam od onih koji se žale na vrućinu, volim je. Toliko je volim da bih mogla hodati sve vrijeme po sunčanim danima. Zapravo, volim ovu našu klimu. S lijepim toplim ljetima, sunčanim šarenim jesenima, snježnim zimama i zelenim proljećima. I u mojoj ljubavi ima kiše, ali nema rane jesenske hladnoće. Pa kalendarski ljeto još nije završilo. Nadam se da priroda za nas čuva još koji sunčani dan prije duge zime.
O kakvom putovanju možete sanjati kad vam je hladno? Moj mozak, uz dodatak ove kiše, može se ušuškati samo uz knjigu ili film, uz čašu finog vina. Ali mom biću se putuje. Ne znam zašto, ali me ova jesenska hladnoća, sa svim svojim primjesama, zove u Francusku, a ja sam zabilježila jedan gradić koji želim istražiti, pa vodim i vas sa sobom.

Saint-Malo

Priča o Saint-Malou došla mi je kroz neobičnu priču o boci vina. Naime, stanovnici ovog mjesta bacaju vinske boce u more, ne da bi ih se riješili već da bi iz njih izvukli maksimum. Čitav niz blagodati donosi morsko dno: temperatura je oko 9-10 stupnjeva, što odgovara temperaturama u vinskim podrumima, a sama voda štiti vino od štetnih UV zraka. Da bi ugođaj bio još bolji, plime se postaraju dva puta dnevno, što odgovara periodičnom točenju i mućkanju vina, potrebnom tijekom njegova zrenja. Ova prirodna metoda sprječava taloženje taloga na rubovima boce i održava bistrinu vina. Ovo otkriće svake godine potvrđuju somalijeri koji dolaze iz cijele Francuske kako bi osobno iskusili ovaj fenomen. Boce, koje se spuštaju na dubinu od 15 metara, nakon 12 mjeseci uklanjaju se i postavljaju nove. Nevjerojatno je koliko nam je sve u prirodi dano i kako priroda o svemu brine na pravi način, samo kada to znamo prepoznati.
Saint-Malo je spektakularan grad smješten na obalama La Manchea, na sjeverozapadu Republike, u kulturnoj regiji Bretanja, na ušću rijeke Rance u La Manche; izgrađen je unutar zidina koje potječu iz 13. stoljeća. Ime je dobio po velškom redovniku Saint Malou. Grad je poznat po velikim amplitudama između plime i oseke koje dosežu čak 14 metara.
Sve te goleme utvrde

Malo je reći da je grad omiljen među turistima, posebno onima koji se dive zidinama, a zidine su u njemu nešto posebno. To ne čudi, jer se Saint-Malo nalazi na ušću rijeke Rance i bio je laka meta za gusare, pa su mu bile potrebne velike zidine kako bi poprimio oblik utvrđenog grada. I kako to biva, kako bi zaštitili zidine, stanovnici su sagradili dvorac, a stoljeće kasnije izgrađena je kamena kula koja je dobila funkciju nadzora.
Jedna od važnih atrakcija je i dvorac Saint Malo, izgrađen između 15. i 18. stoljeća, savršeno arhitektonsko djelo koje daje srednjovjekovni šarm cijelom gradu. Njegova je svrha bila osigurati vlasništvo prinčeva Bretanje nad gradom Saint-Malo. O važnosti ove građevine svjedoči njezino proglašenje povijesnim naslijeđem Francuske od 1862. godine. Danas je dvorac pretvoren u muzej.
Mnoge su zgrade pretvorene u muzeje, pa je danas muzej i kula Solidora, koja je prije toga bila i zatvor. Ali hej, nisu sve sami muzeji. Ono što je ljepše u gradu Saint-Malo su njegove plaže, čiju scenografiju upotpunjuju fantastične srednjovjekovne građevine koje ih okružuju, tako da ćete se zasigurno osjećati kao u srednjem vijeku.
U strahu da priču ne ponese francuska obala, zastajem s idejom o novim morskim zapisima. 
Gorana Koporan