Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Nezadovoljstvo petrovaradinskih Hrvata, doprinosi za Hrvatski dom u Rumi

17. rujna 1940. – Hrvatski dnevnik piše da se na svim sjednicama sviju organizacija Hrvatske seljačke stranke u istočnom Srijemu i ostatku Hrvatske raspravljaju nepravde koje novosadske vlasti čine Hrvatima u Petrovaradinu. Petrovaradin je, naime, 1929. pripojen Novom Sadu.
Nakon sporazuma Cvetković-Maček 26. kolovoza 1939. Hrvati Majurci ponadali su se promjenama. Međutim, list konstatira: »Nisu koristile predstavke, koje je potpisalo 1000 glasača Petrovaradina, nisu koristile deputacije koje su obilazile Beograd. Istina obećavalo se s raznih strana, da se to pitanje riješi, a i sam ministar unutrašnjih poslova tvrdo nam je obećavao udovoljenje! Medjutim sve je ostalo kako je bilo!«.  
Na sjednici Gradskog vijeća Novog Sada 26. VIII. 1940. doneseno je rješenje da se zemlja koja pripada bivšoj petrovaradinskoj općini prenese na Novi Sad. Petrovaradin je imao 5.000 jutara oranica i šuma na tzv. Ratnom otoku. Jedan dio (3.000 jutara) izdavan je pod zakup Majurcima, a drugi dio (2.000 jutara) Majurci su slobodno uživali: svaka kuća, naime, imala je pravo na jednu livadu od oko jutro i pol.

18. rujna 1932. – Obzor piše da Hrvatsko pjevačko društvo Neven 18. rujna u gostionici Frankopan u Petrovaradinu priređuje koncert s plesom, uz sudjelovanje vojne glazbe. Na programu su: Offenbach, Špoljar, Žganec, Mokranjac, Kuhla, Dugan ml. i Vilhar. Hrvatska pjevačka društva iz Baranje, Bačke, Banata i Srijema obećala su da će sudjelovati na koncertu.

19. rujna 1918. – Zagrebačke Novine donose dopis iz Srijemskih Karlovaca: »Ovih dana izvjesio je u hodniku kolodvora g. šef oglas u potpunom madžarskom originalu ili bolje prijepis o globi na željeznici onih, koji voznih karti ne bi imali. Postoji li novi zakon, po kojem se na željeznicama u Hrvatskoj oglašuje samo u madžarskom jeziku. Ili možda je taj oglas u madžarskom jeziku samo zato, da ga hrvatski i srpski narod ne razumije, a Madžar, da ga može tim što bolje globiti?« .

20. rujna 1940. – Hrvatski dnevnik piše da je prilikom proslave crkvenog goda u Rumi 14. rujna odigran igrokaz Lipa Bunjevka iz narodnog života bunjevačkih Hrvata. List piše: »Komad je ostavio najljepši dojam na prisutnu brojnu publiku. Izvrsnom glumom istakle su se osobito Mara Salaj u ulozi Agine kćerke, K. Tupec u ulozi Estere i A. Hoffman u ulozi Vece (suvačara). Dobri su bili još M. Petović i F. Gečić, a i ostali su se isticali dobrom glumom. Diletanti su poslije odigranog komada burno pozdravljeni od publike«. 

21. rujna 1939. – Hrvatski dnevnik piše da je Bački nogometni podsavez (Subotica) izvijestio Hrvatski nogometni savez da je primio u svoje članstvo Sportski klub Bunjevac (Subotica).

22. rujna 1906. – Fruškogorac piše da se u Rumi obrazovao odbor koji sakuplja doprinose za podizanje Hrvatskog doma u Rumi. »To će biti stjecište i ognjište Hrvata i svih njihovih iskrenih prijatelja«.

23. rujna 1926. – Neven donosi reagiranje političara Josipa Vukovića Đide koji kritizira subotičkog nadžupana Dragoslava Đorđevića: »Opće je poznata stvar, da je on bunjevački zet, oženio je jednu Bunjevku-Hrvaticu. Pred vjenčanje kao oficir u bivšoj srpskoj vojsci dao je poštenu riječ, da će se njegova djeca iz tog braka krstiti u katoličkoj crkvi. (...) Medjutim kada se dijete krstilo i poslije dvije nedjelje razboljelo sa predhodnom velikodušnom dozvolom g. Blaška Rajića, da ne umre nekršteno krstila ga je tetka kod kuće«. 

  • Betoven maraton
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay