Kinezi su u Srbiju počeli stizati tijekom sankcija, u drugoj polovici devedesetih godina. Otvarali su male dućane sa svojom jeftinom robom i osvojili simpatije siromašnih. Mnogo proizvoda postalo je dostupno slabo platežnom građanstvu. Istodobno, loša kakvoća tih proizvoda napravila im je i anti-reklamu. Srednji sloj se nije radovao kupnji u trgovinama nekvalitetnom robom. A konkurencija, mali broj preostalih vlasnika butika, čupao je kosu – za razliku od stroge kontrole njihovih trgovina, Kinezi kao da su bili imuni na državne zakone, u tom periodu bilo je nezamislivo dobiti fiskalni račun, deklaraciju proizvoda, upute na srpskom jeziku za kupljenje proizvode.
Stvari su se od onda sasvim promijenile, Kinezi nam dolaze drugim povodom. Njihove su tehnologije i proizvodne snage najjače na svijetu, a po kapitalu su toliko snažni da kreditiraju mnoge države.
Srbija
Kineske tvrtke u Beogradu dovršavaju gradnju mosta Zemun – Borča koji će revolucionarno utjecati na promet u glavnom gradu. A, već su na vidiku i novi projekti. Među njima je ugovor vrijedan 334 milijuna američkih dolara koji se odnosi na izgradnju autoceste na dionici Ljig – Lajkovac – Ub – Obrenovac ukupne duljine 50 kilometara s rokom izgradnje 37 mjeseci, koju bi trebala graditi državna kompanija »Shandong high-speed group«. Ova kompanija trenutačno gradi preko 2.000 kilometara cesta i oko 1.000 kilometara željezničkih pruga u svijetu, ima svoja predstavništva u više od 30 zemalja svijeta.
Proteklog je mjeseca, pak, kineska elektroenergetska korporacija »Sinomach-Cneec-cneetc« otvorila u Ubu svoje predstavništvo za Europu. Zainteresirana je za ulaganja u velike energetske projekte: izgradnju termoelektrane Kolubara B, otvaranje ugljenokopa Radljevo, hidroelektranu Đerdap 3 te male hidroelektrane. Ta nacionalna kineska koroporacija spremna je uložiti 1,3 milijarde eura samo u Kolubaru B i Radljevo, rekao je regionalni direktor te korproacije Ni Veihong. Ni je kazao da je ta korporacija odabrala baš Srbiju za otvaranje svog prvog predstavništva za Europu zato što Kina i Srbija imaju dobru pravnu osnovu za suradnju i dodao da će osim spomenutih projekata ta korporacija realizirati i srednje i male investicije u različitim oblastima - prometnoj infrastrukturi, energetici, poljoprivredi i tekstilnoj industriji, spremni su da u svojim budućim poslovima što više angažiraju srpsku strojarsku industriju, domaću opremu i usluge...
Iz Srbije će dogovarati projekte širom regije – od Ukrajine do Jadranskog mora, a već je dogovoren projekt izgradnje termoelektrane od 700 megavata u Rumunjskoj, vrijedan oko milijardu eura. Ta korpracija planira projekte u BiH, RS, Hrvatskoj i ostatku regije. Ova je kompanija već potpisala ugovore za proizvodnju briketa od ugljene prašine, proizvodnju pružnih prijelaza, kemijskih proizvoda te za poljoprivredu, tekstilnu industriju, izgradnju kontejnerske luke i solarne elektrane.
Kineske su tvrtke, inače, aktivne i u Bosni, točnije u Repubici Srpskoj. Gradnja termoelektrane »Stanari« u Doboju uvelike je u tijeku.
Hrvatska
U Zagrebu je, pak, proteklog tjedna otvoren ured za kineske investitore koji žele ulagati u Hrvatsku! Svi hrvatski poduzetnici će preko ovog ureda i podružnica u Šangaju i Pekingu moći naći partnere u Kini, kažu u udruzi »Chinese Southeast Europe-an Business Association« (CSEBA). Udrugu je osnovao poduzetnik Mario Rendulić. Dobio je odobrenje Komunističke partije Kine da kineske privatne tvrtke u jugoistočnu Europu ulaze preko njegova ureda, a mrežu će proširiti na još 23 zemlje, uključujući Rumunjsku, Bugarsku, Srbiju, Tursku, Grčku, Ukrajinu, Moldaviju, Rusiju...
»CSEBA ni na koji način neće ovisiti o službenoj politici, nego otvara prostor privatnom biznisu da se snađe i pronađe partnere. Svakom članu dat ćemo informacije o projektima u regiji«, kaže Rendulić.
Za »Poslovni dnevnik« Rendulić je najavio da će dovesti kineski kapital mimo Europske unije. Na upit kako će to uraditi kada se politika ne libi reći da je zapadni kapital dobrodošliji od kineskog, Rendulić je odgovorio: »Uniji je kineski kapital dobrodošao ako se usmjerava u Bruxelles, ali ne i ako ide mimo njega. Promijenit ćemo tu percepciju.«
Ne čudi da je otvaranju ovog ureda nazočio i bivši premijer i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, jer je on u prosincu posjetio Peking i Šangaj u sklopu poslovnih inicijativa i institucionalizacije suradnje i uključivanja privatnog sektora. »Barijera za ulazak kineskih investicija nema«, poručio je tada Mesić.
Mađarska
U utrku za investicijama iz Kine uključili su se i sjeverni susjedi. Premijer Vlade Republike Mađarske Viktor Orbán prije mjesec dana izjavio je kako će predložiti Kinezima ulaganje u razvitak željezničke mreže u visini milijarde eura. Kinezi, pak, imaju fond od 10 milijardi eura za jugoistočnu Europu.
U sklopu toga će se Mađarska i Srbija skupa natjecati za revitalizaciju pruge Beograd – Budimpešta.
»Naš cilj je da se znatno skrati putovanje koje sada traje 8 sati. Po trenutačnim kalkulacijama ulaganje zahtijeva između 2-4 milijarde eura«, izjavio je državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova i vanjske ekonomije Péter Szijjártó.
