Arhiv tekstova Arhiv tekstova

»Svi naši tornjevi«

Subotica, kada se radi o njegovanju kulture međureligijskog dijaloga i toleranciji, može s punim pravom poslužiti kao primjer dobre prakse, ne samo kada se radi o državnoj nego i regionalnoj razini – to je zaključak prvog okruglog stola pod nazivom »Svi naši tornjevi«, održanog 29. srpnja u organizaciji Centra lokalne demokracije (LDA) Subotica. 
Okrugli stol je jedna od aktivnosti koje se provode u sklopu inicijative za poticanje kolektivne akcije za vjersku toleranciju pokrenute u regiji zapadnog Balkana, a u koju su u Srbiji, osim Subotice, uključene još tri općine – Novi Pazar, Bujanovac i Preševo.
»Tema međureligijskog dijaloga i tolerancije je na neki način nastavak tema kojima smo se bavili 90-ih i početkom 2000-ih, dakle, tema koje se odnose na ostvarivanje ljudskih prava u lokalnim multietničkim zajednicama, a također i na obrazovanje za kulturu dijaloga i poštovanja različitosti«, rekla je direktorica Centra lokalne demokracije Stanka Parać-Damjanović, predstavljajući u uvodnom dijelu aktivnosti koje se u sklopu inicijative provode od jeseni prošle godine.

Platforma za dijalog

Osim održane prve od ukupno dvije planirane tematske javne debate, aktivnosti obuhvaćaju i promociju bogatog vjerskog naslijeđa među mladima kroz organizirane pješačke ture, istraživanje i zagovaranje, potom objavljivanje publikacije s rezultatima istraživanja i preporukama s dva okrugla stola, kao i projektne brošure o religijskim znamenitostima grada iz perspektive mladih i tematskog broja časopisa Mozaik.
Sve osmišljene aktivnosti u sklopu inicijative imaju za cilj promociju međureligijskog dijaloga i tolerancije u multikulturalnoj lokalnoj zajednici i veću zastupljenost ove teme, kako na dnevnom redu donositelja odluka tako i lokalnih organizacija civilnog društva, formalnih i neformalnih grupa mladih, nacionalnih i vjerskih zajednica, pojašnjava Parać-Damjanović:
»Aktivnosti se događaju u okviru sustava lokalne samouprave – nastoji se vidjeti u kojoj mjeri su funkcije samog sustava dovoljno posvećene ovom području, postoje li institucionalni mehanizmi za suradnju, postoji li politička volja i javni prostor u kom organizacije civilnog društva, manjinske zajednice, religijske zajednice mogu aktivno sudjelovati i pridonositi, među ostalim, i aktivnostima novouspostavljenog Savjeta za međunacionalne odnose«.
»Izgradnja takve jedne platforme za dijalog podrazumijeva, dodatno, i osnaživanje lokalnih organizacija mladih da se aktivnije uključuju u informirani dijalog i kreiranje javnih politika i jačanje njihovih kapaciteta za bolje razumijevanje i poštovanje raznolikog kulturnog, vjerskog naslijeđa lokalne multietničke zajednice, kao i unaprjeđenje liderskih vještina aktivista civilnog društva i jačanje kapaciteta lokalnih civilnih organizacija na planu promoviranja kulture dijaloga i poštovanja etničkih i vjerskih različitosti«, rekla je Parać-Damjanović.
Djelujući u tom pravcu, posebnu pažnju, dodaje ona, treba posvetiti mladima kako bi se osiguralo njihovo održivo buduće angažiranje kroz obrazovanje za demokratsko građanstvo, kroz unaprjeđenje njihovih interkulturalnih vještina i kompetencija i kroz omogućavanje prostora za njihovo efektivno sudjelovanje u lokalnom javnom životu.

Istraživanja o religioznosti, toleranciji

Upravo iz tog razloga je i istraživanje »Vjerska (ne)tolerancija, vrijednosti i socijalni stavovi«, koje je provedeno u okviru inicijative, a čiji konačni rezultati će biti prezentirani na jesen, za ciljnu grupu imalo mlade.
Istraživanje, koje je prezentirala dr. sc. Jasminka Dulić, sadrži relevantne informacije o stupnju vjerske (ne)tolerancije ove starosne skupine, te vrijednosnim orijentacijama, socijalnim stavovima, osobinama ličnosti kao faktorima koji se mogu dovesti u vezu s ispitivanim fenomenom, dajući tako znanstveni odgovor na ključna pitanja od značaja za neko buduće kreiranje lokalne politike u području njegovanja tolerancije, međureligijskog i interkulturalnog dijaloga koji, uz sve primjere dobre prakse, ipak jako nedostaje u Subotici – složili su se sudionici okruglog stola.
Govoreći o dijalogu i toleranciji iz perspektive suvremenog društva dr. sc. Boško Kovačević je rekao kako u svijetu opada religioznost, a posebno crkvenost.
»Sklon sam mišljenju da su više zla vjerskim organizacijama načinili potrošački kapitalizam i konzumerizam koji sve ’usisavaju’ nego što su to učinile, na primjer, komunističke ideologije. S problemima koje sa sobom nose potrošački kapitalizam i konzumerizam se vjerske organizacije za sada ne mogu nositi«, rekao je Kovačević. 
S druge strane, dodao je, na Balkanu je religioznost povećana, ali ozbiljna istraživanja govore da su i ovdje veoma problematični nalazi vezani za takozvanu tradicionalnu religioznost koja se svodi na prigodno obilježavanje vjerskih blagdana. Drugi razlog zbog koga se trebamo baviti problemom tolerancije i dijalogom je taj što je, opet na svjetskom nivou, velika socijalna pokretljivost horizontalne naravi koja će, naglašava Kovačević, biti sve veća i veća. U tom kontekstu, a spuštajući fokus na lokalni nivo, njegova poruka je da treba promovirati ideju »suosjećajnog slušanja – da slušamo druge, ali da pokušamo i razumjeti ono što čujemo, jer je to pretpostavka da se počne graditi jedan drugačiji socijalni, politički i ideološki ambijent«.
Svoje izlaganje je završio podsjećanjem na profesora Tomu Vereša, »dominikanca i čuvenog teoretičara, koji je cijeli život posvetio Subotičanima i koji je sahranjen na Bajskom groblju, a najbolje knjige je napisao upravo o dijalogu i toleranciji«.

Primjeri suradnje i dijaloga

Na pitanje ima li primjera međureligijske suradnje i dijaloga u Subotici Rudolf Weiss, profesor povijesti, odgovara – itekako ima navodeći primjere za to, među ostalim tribine pod nazivom »Bog i djeca Avramova«, koje drže velikodostojnici katoličke, pravoslavne, židovske, islamske, evangeličke zajednice, adventsko paljenje svijeća, ekumenski molitveni tjedan, ali i žetvene svečanosti Dužijancu. 
A ono što postoji samo u Subotici je i Mozaik – bilten čije uredništvo potpisuje Savez nacionalnih zajednica Subotice, koji realiziraju Edukativni centar Roma, Udruženje Crnogoraca Subotice, Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec, Bunjevačka matica, Njemački narodni savez, Društvo Rusina u Subotici, Društvo Slovenaca u Subotici Triglav, te Kulturni centar Kineza.
Weiss se osvrnuo i na jednu od aktivnosti provedenih u okviru ove inicijative, tj. pješačke ture koje su za cilj imale upoznavanje mladih s vjerskim znamenitostima grada kroz koje su posjetili pet zajednica – Srpsku pravoslavnu crkvu Svetog Vaznesenja Gospodnjeg, Evangeličku crkvu s Trgom reformacije, veliku i malu Sinagogu i Židovsku općinu, Franjevačku crkvu i Muhadžir džamiju. 
H. R.

  • Betoven maraton
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay