Arhiv tekstova

Bašić Palković, Bogdan

Bašić spada u jedno od najraširenijih prezimena bačkih Hrvata. Zastupljeno je kako u Subotici, tako i Somboru, te u okolicama ovih gradova. Bez detaljnog istraživanja teško je ustvrditi točnu vezu između nositelja ovog prezimena, koji nastanjuju različite, međusobno udaljene prostore. Neki Bašići nose pridjevak Palković, koji je nastao vjerojatno kao posljedica razgranatosti roda Bašića i sredstvo za lakšu identifikaciju srodnika. 
Od Bašić Palkovića možda najpoznatija je nositeljica subotičke nagrade Pro urbe Nevenka Bašić Palković. Njezin predak u šestom koljenu Petar rođen je 15. I. 1766. kao sin Bariše i Marte (nije upisano prezime majke), a oženio se 22. XI. 1786. Janjom Bundić (negdje zapisana i Bađin), koja mu je 23. V. 1798. rodila sina Lazara. Lazar se 12. XII. 1817. oženio Katarinom, kćerkom Marijana Vukovića i Marte Bošnjački. Iz ovog braka potekao je sin Filip (r. 30. IV. 1825.), koji se oženio 13. XI. 1844. Vitom, kćerkom Matije Matkovića i Julije Šuvić. U ovom braku rođeno je nekoliko djece, među kojima je i Petar (30. VI. 1870.). Petar se 18. II. 1889. oženio Marijom, kćerkom Roke Vojnića Hajduka i Katarine Čović. Iz ovog braka proistekao je sin Antun (9. VI. 1890.), koji se 5. IX. 1910. oženio Olivom, kćerkom Šimuna Babička i Marge Skenderović. Par je imao nekoliko djece, među kojima sina Ivana, koji se oženio Rozom Vilov. 

Bogdan

Sombor je iznjedrio nekoliko znamenitih hrvatskih prvaka i obitelji. U prvoj polovici 20. stoljeća po glasovitosti i društveno-kulturnim zaslugama izdvajala se obitelj iz koje je proistekao čuveni izvođač starogradske glazbe Zvonimir (Zvonko) Bogdan. Njegov predak u četvrtom koljenu Ilija Bogdan (upisan negdje i kao Bogdanović) oženio je 8. XI. 1837. Rozu Valković (negdje i Varga i Vargić). Par je imao sina Stipana (r. 1. VIII. 1855.), koji je 7. II. 1881. oženio Johanu, kćerku Ivana Beretića i Marcele Švrake. Njihov sin Franjo oženio je 12. XII. 1905. Mariju, kćerku Jakova Vukovića i Mande Hajošević. Plod ovog braka bio je sin Stipan (r. 9. III. 1907.), Zvonimirov otac i jedan od vodećih figura kulturno-nacionalnog preporoda somborskih Hrvata u drugoj polovici 1930-ih. Stipan Bogdan (1907. – 1970.) bio je kovač, što je bilo jedno od nekoliko mogućih zanimanja dostupnih somborskim Hrvatima, budući da su na svim drugim poljima bili nepoželjni pa i proganjani. Kada je 1936. osnivano hrvatsko društvo Miroljub i pokrenuta akcija za podizanje Hrvatskog doma, s prilogom razmjernim njegovim platežnim mogućnostima (100 dinara) u akciji je sudjelovao i Stipan. Stipan je u udruzi ostavio dubok trag svojim kulturnim i karitativnim djelovanjem (pjevački zbor Miroljuba, Hrvatski radiša itd.). Uostalom, bio je jedan od dopredsjednika HKD-a Miroljub i u tom svojstvu je sudjelovao na hrvatskim pjevačkim svečanostima u Osijeku 5. VI. 1938. Bio je također aranžer grožđebala održanog u Hrvatskom domu 25. IX. 1938. I u Radnom odboru Hrvatskog radiše pokazivao je veliku gorljivost za rad i napredak. Njegov udio u ovoj sekciji bio je toliko značajan da su ga Subotičke novine (od 16. XII. 1938.) počastile epitetom »najistaknutiji somborski Hrvat-Bunjevac«. I Hrvatski dnevnik (glasilo HSS-a) je također odavalo Stipanu Bogdanu zasluge u uspjehu Hrvatskog radiše, nazivajući ga »istaknuti Hrvat Bunjevac«.