Arhiv tekstova
Bačlija, Brešćanski, Bošnjak
Prezime Bačlija dovodi se u vezu s Bačom. Međutim, nisu isključena i druga objašnjenja. Na koncu konca, prezime je moglo nastati i od druge osnove izvedene od riječi »bač« (oznaka za pastirsku nastambu). Bačlije u Subotici dale su više značajnih predstavnika tijekom 20. stoljeća. Međutim, svakako najpoznatiji je nedavno preminuli odvjetnik i društveni djelatnik Grgo Bačlija (1939. – 2021.). Njegov predak u četvrtom koljenu Antun oženio je 18. XI. 1829. Magdalenu Mamić. Iz ovog braka rođen je kao posmrče istoimeni sin (17. V. 1841.). Antun mlađi je 29. VII. 1861. oženio Ceciliju, kći Mihajla Racpetina i Lucije, r. Merkoević (Mrkojević). Iz ovog braka je rođen djed Grge Bačlije Šimun (8. IX. 1866.), koji je 9. IX. 1891. oženio Katarinu Dulić. Negdje na prelazu iz 19. u 20. st. Šimun je prešao iz Đurđina u Suboticu i postao vatrogasac. Ondje je rođen njegov sin Veco (25. I. 1908. – 20. III. 1988.), otac Grge Bačlije.
Br(e)šćanski
Brešćanski su najvjerojatnije zapadnoslavenskog podrijetla, na što ukazuju imena njihovih kumova, ali su se postupno kroatizirali. Izvorni oblik prezimena je najvjerojatnije Bršćanski. Najznačajniji predstavnik ove subotičke obitelji je Gustav Brešćanski (1912. – 1992.), jedan od stipendista Pučke kasine i tajnik mjesnog odbora Omladine Jugoslavenske radikalne zajednice. Bio je jedan od organizatora i gostiju Bunjevačke večeri, koja je priređena u Beogradu 27. lipnja 1937. Objavio je u časopisu Zajednica (glasilo JRZ) članak Materijalna i duševna kultura Bunjevaca (6/1937.). Njegov predak u petom koljenu Andrija Bršćanski (rođen oko 1756.) je s Juditom Brčić (kod rođenja kćeri Ane 1788. prezime joj je zabilježeno kao Parak) imao sina Josipa (rođen oko 1786.). Josip se 8. I. 1812. vjenčao Marijom, kćerkom Venceslava Nadeničkog (negdje i Nadenček) i Ane Tóth. Međutim, već iste godine umire mu supruga, te se 8. XI. 1812. ženi Veronikom, kćeri Jánosa Hegedűsa i Borbále Rizsnyák. Iz ovog braka rođen je sin Matija (1820.), koji je 5. II. 1844. vjenčao Matiju Blesić. Njihov sin Pavle (r. 9. VII. 1850.) oženio se 14. V. 1880. Janjom Ivić. Plod ovog braka je sin Stipan (24. XI. 1888.), koji se 13. I. 1912. vjenčao Anđelkom Cvijin i iste godine dobio sina Gustava (26. VIII. 1912.).
Bošnjak
Ovo je jedno od najbrojnijih prezimena u Hrvata uopće. Zastupljeno je u raznim inačicama i u Subotici, Somboru i drugim krajevima Bačke. Međutim, najveću težinu imaju Bošnjaci u Somboru, koji broje više obitelji u dalekom ili bliskom srodstvu. Najpoznatiji su političar Antun Bošnjak (1882. – 1930.) i pronalazač-kinematograf Nesto (Ernest) Bošnjak (1876. – 1963.), koji su zapravo rođaci u drugom koljenu. Naime, njihov djed David imao je u braku s Monikom Džinić sinove Matiju-Tobijaša i Ivana. Antun je sin Matije-Tobijaša i Terezije Matarić, a Ernest Ivana i Marije Veselovski.
Antun (Tonika) je u braku s Marijom Firanj imao sina Franju, s kojim se toliko razilazio u stavovima da je izbjegavao svaki susret s njim. Kao političar, bez jasnog programa i, što je gore, bez ikakvog političkog obrazovanja, nametao se za vođu »Bunjevaca i Šokaca« u zapadnoj Bačkoj. U početku je bio visoki član Bunjevačko-šokačke stranke. Početkom 1921. osnovao je Bunjevačko kolo kao politički klub ove stranke. Po raspadu stranke, prišao je pristašama Blaška Rajića, koji su formirali Vojvođansku pučku stranku. Međutim, ni ovdje nije ostao dugo. Nakon neuspješnih izbora veljače 1925. okrenuo se suradnji s radikalima. Međutim, radikali nisu ozbiljno doživljavali ni Toniku, ni njegove malobrojne pristaše, jer su bili svjesni njegove nepopularnosti među narodom. Pred izbore 1927. Tonika je osnovao Bunjevačko-šokačku stranku, koja je svibnja 1926. fuzionirala s Hrvatskom seljačkom strankom. Nakon lipanjskog atentata 1928. pokušao se približiti Hrvatskoj seljačkoj stranci. Nakon uvođenja šestosiječanjske diktature konačno mu se ukazala dugo očekivana prilika da dobije vodeće mjesto u društvo i politici. Međutim, prerana smrt ga je omela u toj nakani.
Odmah iza Antuna po povijesnoj težini izdvajaju se njegovi daljnji rođaci: Franjo (6. III. 1881.) i Ivan (5. VI. 1885.), koji je, među ostalim, bio vijećnik (senator) Dunavske banovine.
