Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Vukovarac vratio žlahtinu u Novi Vinodolski

Obitelj Miroslava Palinkaša tijekom agresije napustila je Vukovar samo s vrećicama u rukama, ali poduzimljivom Miroslavu, vinaru i vinogradaru po struci, trebalo je samo nekoliko godina da u Novom Vinodolskom proizvede svoje vlastito vino. Na to područje upravo je on vratio žlahtinu, autohtonu sortu podrijetlom iz Vinodola. Danas proizvodi oko 200.000 litara vina, a vinograd se prostire na više od 30 hektara.

Povratak s Krka

Prisjećajući se kraja 1991. godine i odlaska iz Vukovara Miroslav kaže da je u Novi Vinodolski došlo njih sedmero bivših uposlenika Vupika. Mislili su kako je to samo privremena promjena prebivališta, ali se u Miroslavljevom slučaju ispostavilo da će Novi Vinodolski postati njegova nova adresa. 
»Došao sam iz Vukovara s 35 godina. Rekli smo moramo nešto raditi do povratka, ali kako se to vrijeme oduljilo počeli smo malo proučavati povijest i vidjeli smo da je na ovom prostoru vinova loza bila rasprostranjena. Po nekim zapisima, pod vinogradima je nekada bilo 614 hektara. Tako smo odlučili krenuti saditi vinograde. Lokalni ljudi govorili su nam ‘nemojte, tu vinova loza ne uspijeva’. Imali smo ideju, imali smo volju i krenulo je«, priča Miroslav koji se usprkos dobronamjernim savjetima mještana oslonio na povijesne činjenice. 
I nije pogriješio. Prvi vinograd podignut je 1994. godine uz pomoć Primorsko-goranske županije i Grada Novog Vinodolskog, koji su sufinancirali lozne cijepove. Vinograd je godinama rastao i sada je pod vinovom lozom 31 hektar. Iako ih je na početku bilo sedmero, ekipa se polako osipala, jer se dio njih kasnijih godina vratio u Vukovar. Miroslav je odlučio ostati, a prije no što je intenzivno počeo širiti vinograd i proizvodnju vina, otvorio je sa suprugom i nekoliko trgovina, bavio se uvozom automobila, rent a carom, a do 1996. godine sagradili su i novu kuću u Bribiru. Kasnije su sve poslove prodali i investirali u Vinariju Pavlomir i potpuno se posvetili vinogradarstvu i proizvodnji vina. Širili su posao uz pomoć kredita i bespovratnih sredstava iz EU fondova. Ostala je ova obitelj vezana i za Vukovar i u Šarengradu i dalje imaju četiri hektara vinograda.
U Miroslavljevim vinogradina najrasprostranjenija je žlahtina, autothona sorta vinove loze koja potječe upravo iz Vinodola. No, do početka XX. stoljeća filoksera je uništila sve vinograde, ali su je uspjeli sačuvati u Vrbniku na otoku Krku. Upravo odatle plemkinje su stigle u Novi Vinodolski i sada ova sorta vinove loze zauzima oko 13 hektara. U planu je još novih pet hektara žlahtine, što je oko 18.000 novih sadnica, a već sada Vinarija Pavlomir ima najveće pojedinačne površine pod žlahtinom, vinskom sortom koja se jedino gaji u Primorsko-goranskoj županiji. Odlučili su i dalje saditi žlahtinu, jer je to njihov najtraženiji proizvod. Isto tako, od žlahtine djelomično proizvode i pjenušac, koji je sve više tražen, a San Marino jedini je vrhunski pjenušac od sorte žlahtina.
Osim žlahtine, Vinarija Pavlomir proizvodi i chardonnay, cabernet sauvignon, Ružicu Vinodola, muškat žuti, graševinu koja se gaji u Vukovaru, ali se također prerađuje u Novom Vinodolskom, te pjenušava vina. Vina iz Vinarije Pavlomir osvojila su brojna priznanja na vinskim natjecanjima.

Podrumi za četvrt milijuna litara

Usporedo sa širenjem vinograda, Miroslav je podizao i vinariju. Krenuo je od zapuštenog imanja, koje je kupio od Vupika i koje je trebalo skoro iznova izgraditi.  Početak je bio nekoliko tisuća litara vina, ali je proizvodnja rasla i sada ona dostiže 200.000 litara godišnje. 
»Vezali smo se uz turizam, goste nam dovode turističke agencije. Mi ih ugostimo, probaju vina, kupe. Tako da s prodajom nemamo poteškoća. Sve što se proizvede se i proda. Vino prodajemo od Senja do Opatije i Lovrana. Puno turista kupuje naše vino, ugostitelji, upravo smo našli dva nova kupca u Zagrebu«, priča vlasnik Vinarije Pavlomir i dodaje kako nemaju potrebe za izvozom, jer proizvodnju potroše domaći kupci.
Uposlenih je u Vinariji Pavlomir 12, a još desetak je povremeno uposlenih, pa se može reći da od ove vinarije živi oko 20 obitelji. 
Trenutačni kapacitet u vinskom podrumu je 250.000 litara vina, a opremljen je najmodernijom tehnologijom za proizvodnju vina. Raspolaže inox bačvama zapremnine 2.000 do 9.000 litara, a uz to je zaseban podrum s četrdesetak drvenih barik bačvi. Plan je proširenje podruma na 350.000 litara za što će u ovoj vinariji tražiti sredstva iz EU fondova. Uz to, plan je i proširenje kušaone i kuhinje, te izgradnja desetak kamenih kuća za turizam. 
»Turizam je ovdje jako bitan. Pokretač je svega. Zato smo mi pokrenuli nekoliko turističkih programa kao što je Ružica Vinodola. To su večeri kada 12 djevojaka gazi grožđe, sviraju tamburaši, a skupi se nekoliko tisuća ljudi«, kaže Miroslav. 
Uz njega u ovom poslu do mirovine bio je i njegov brat, a sada su angažirane supruga i snaha, a kada zatreba i sin i kći. Uz to, o kvaliteti vina brinu se i vrhunski enolozi.  
Z. V.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika