Arhiv tekstova
Tjeranje zime i zlih duhova
Prije pola godine prijatelj nam je poslao fotografije ljudi u vunenim, ovčjim kaputima, sa strašnim maskama na licima i rekao da ovo moramo posjetiti. Šest mjeseci je dug period da se nešto planira, ali želja je svakako načeta. Malo smo istražili, saznali da se sve događa u Mohaču i začudili se da postoji nešto tako blizu nas, da o tome nemamo pojma. Iskreno, rijetki kontakti s Mohačom ostvareni su tek kada nam je rutu do odredišta navigacija preporučila preko Mohača, kako bismo skratili rutu. Nikada nas ništa dovoljno zanimljivo nije pozvalo u ovaj šarmantni mađarski gradić. Do sada.
Busójárás ili povorka bušara
Povorka bušara ili buša je šestodnevni karneval koji se tradicionalno održava u mađarskom gradu Mohaču, u Baranji, krajem veljače. O veličini ovog događaja svjedoči uvrštenje na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi od 2009. godine.
To je prastari običaj šokačkih Hrvata, koji su donijeli iz prapostojbine i sačuvali, pa je danas dio tradicije svih stanovnika Mohača i okolice.
Ljudi odjeveni u bunde, kapute od ovčje kože okrenuti naopačke, široke hlače punjene slamom, glavne su maskote karnevala. Hlače uvlače u pletene čarape, a na nogama nose kožne sandale i papuče. Njihovi vuneni kaputi vezani su remenima, a oko struka obješeno je zvonce za stoku. U rukama drže zvečku, klepetušu ili drveni buzdovan. Najvažnija značajka nošnje je maska s kapuljačom od ovčje kože, izrezbarena većinom od vrbovog drveta i tradicionalno oslikana krvlju životinja. Jedna od glavnih karakteristika karnevala je buka koju stvaraju buše, jer na taj način plaše i tjeraju zle duhove, ispraćaju zimu i dočekuju proljeće.
Dio karnevala u Mohaču su i žene odjevene u šokantne narodne nošnje, lica prekrivenih velom. Događa se da ovu nošnju nekada nose muškarci. Nazvani prekrasnim bušama, njihova je glavna zadaća koordinirati bušare, koji zbog svojih maski nemaju najbolji pregled svega oko sebe. Moglo bi se reći da predstavljaju »oči« maskiranih bušara, koje vode za ruku ili hodaju uz njih.
Tu se pojavljuje mnogo više kostima, a vrlo primjetni su i ljudi u pohabanoj odjeći, koji drže podalje djecu i one koji se rugaju bušama i često trljaju piljevinu u glavu. Svaki susret s bilo kojim sudionikom karnevala je nevjerojatan, pomalo zastrašujući i adrenalinski. Uplašite se, smijete se i uživate.
Povorka bušara počinje iskrcavanjem bušara s Dunava i njihovim pohodom na grad, što evocira staru legendu da su prvi bušari svojom strašnom pojavom preplašili Turke i istjerali ih iz Mohača. Legenda o Turcima nikada nije povijesno potvrđena, a antropolozi pohod bušara povezuju s obilježavanjem kulta sunca, opraštanjem od zime i dočekom proljeća. Kulminacija pohoda bušara je spaljivanje lijesa na glavnom gradskom trgu u Mohaču, čime se ritualno oprašta od zime. Ove godine na lomači je gorio natpis o covidu koji nismo razumjeli zbog nepoznavanja mađarskog jezika, ali je poruka svima bila jasna.
Maska i odjeća koju buše nose imaju arhaična značenja – simbolizira strah od onoga što je stoljećima zaokupljalo i plašilo čovjeka, prvenstveno strah od smrti, te utjelovljuje kolektivni strah od zime.
Identitet jedne zajednice
Mohačke buše su karnevalska tradicija koja se neprestano mijenja, ali zadržava svoj karakter interakcijom gradskog stanovništva – ne samo buša, već i plesača, glazbenika, maskara te brojnih obrtnika i njihovih rukotvorina vezanih uz karnevale kako ne bi bili samo lokalni nego označavaju identitet urbane zajednice.
Bušari imaju i svoje službene udruge u gradu, koje se zajedno pripremaju za veliki karnevalski praznik. U gradu postoji više od 50 službenih bušarskih udruga, ali ima bušara koji nisu članovi tih udruga te se sami pojavljuju i sudjeluju u manifestaciji.
Ni sama ne znam što se dogodilo u Mohaču i još uvijek sam jako impresionirana. Željela bih puno više proučiti povijest ovog karnevala, tradiciju koja se njime prenosi i saznati sve što je bilo skriveno od mene. Svi ti običaji koji su nastali u razdoblju kada je čovjek bio više povezan s prirodom postaju mi sve zanimljiviji.
Gorana Koporan
