Arhiv tekstova
Sunčani sat
Sombor je nekada bio sjedište velike Bačko-bodroške županije. Bile su to godine kulturnog, obrazovnog, gospodarskog i urbanističkog razvoja ovog grada. Što je danas ostalo od toga tema je za neku drugu priču. Sada vam želimo ispričati priču o somborskom sunčanom satu.
Ne bi ga bilo da nije bilo Jovana Čokora, neomiljenog profesora, koga je služba dovela u Učiteljsku školu u Somboru 1843. godine. Predavao je mađarski jezik, pedagogiju, metodiku, matematiku i povijest, a nekoliko godina bio je i na dužnosti upravitelja Učiteljske škole. Nesporno, bio je obrazovan, ali zbog svoje teške naravi neomiljen među Somborcima. Za to je bio i sam kriv, jer je bio poznat po surovom kažnjavanju svojih učenika – batinanjem i klečanjem po hodnicima. Izazvalo je to prosvjede među učenicima, pa je 1852. godine Jovan Čokor morao napustiti Sombor. Ali neomiljeni profesor, svjesno ili nesvjesno, potrudio se da ga se Somborci zauvijek sjećaju.
Kako se bavio i astronomijom, dao je na fasadi župnog dvora, onoj koja je okrenuta ka Trgu sv. Trojstva, oslikati sunčani sat. I ostao je Čokor i ovoga puta dosljedan sebi, pa je na sunčanom satu, dvojezično, ispisana sarkastična poruka: »Jedan ti je od ovih posljednji!«. Ovaj sat jedinstven je na teritoriju Vojvodine. Privlači pažnju prikazanom simbolikom u vidu anđela, pijetla kao vjesnika novoga jutra, ali i prikazom neminovnosti kraja čovjekovog postojanja.
Nakon 163 godine, 2013. sat je skinut s fasade župnog dvora Župe Presvetog Trojstva i prenijet je u Gradski muzej. Sat je s fasade uklonjen, jer je zbog postupnog razaranja površine slike prijetilo potpuno uništenje ostataka sunčanog sata. Original je bez oštećenja skinut s fasade i postavljen u muzej. Iako još uvijek nije urađena njegova potpuna restauracija, sat je izložen i njega posjetitelji stalne muzejske postavke prvog i vide.
Od originalnog sunčanog sata na fasadi župnog dvora ostala je metalna šipka koja služi kao kazaljka. Iako originalnog Čokorovog sunčanog sata više nema, Somborci i gosti ovog grada i dalje mogu vidjeti sunčani sat, jer je na mjestu starog originalnog sata načinjena njegova vjerna replika.
A pod sunčanim satom tekao je i teče život ovog grada. Ispod njega počinje Pijaca u lancima, kako se zove gradska tržnica. A naziv je dobila po betonskim stupovima koji su spojeni lancima i koji su od 1820. godine ograđivali prostor tržnice kraj župnog dvora. Originalni stupovi i lanci stajali su do prije nekoliko godina, kada su tijekom rekonstrukcije tržnice uklonjeni, a umjesto njih stavljeni novi.
U blizini sunčanog sata bio je i spomenik caru Francu I., podignut 1820. godine, a uklonjen nakon Prvog svjetskog rata. Sunčani sat okrenut je prema Trgu sv. Trojstva, ili kako ga Somborci zovu Ćelavom trgu, jer na tom prostoru više nema ni drveća, ni fontane ni spomenika sv. Trojstva, najstarijeg i najljepšeg somborskog spomenika. Podignut je 1774. godine, a srušen nakon Drugog svjetskog rata. I za razliku od sunčanog sata koji se čuva u muzeju, ili replike nekadašnjeg obilježja Pijace u lancima, od ovog spomenika nije ostao sačuvan ni jedan kamen.
Z. V.
