Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Očuvana tradicijska arhitektura

Muzej Staro selo Kumrovec danas djeluje u sastavu Muzeja Hrvatskog zagorja. Osim očuvane tradicijske arhitekture te prikaza tradicijskih obrta s kraja 19. i početka 20. stoljeća, djelovanje Muzeja se prepoznaje kroz izložbenu djelatnost, interaktivne muzejsko-edukativne programe, manifestacije koje se ostvaruju u suradnji s KUD-ovima iz Krapinsko-zagorske županije i drugim čuvarima nematerijalne kulturne baštine, publicističku djelatnost, te suvenirsku ponudu.
Napredne ideje autora koncepcije Muzeja Staro selo Kumrovec te uključivanje u realizaciju projekta stručnjaka etnologa, povjesničara i arhitekata u konačnici rezultirali su izgradnjom reprezentativnog in situ muzeja na otvorenom, kojeg danas čini – uz rodnu kuću Josipa Broza Tita – tridesetak sačuvanih i obnovljenih tradicijskih stambenih i gospodarskih objekata u kojima se nalaze i izložbe obrta i običaja Hrvatskog zagorja s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Spomenička zaštita

Priču o ovome jedinstvenom muzeju na otvorenome nam je ispričala Anita Paun-Gadža, viša kustosica, etnologinja, voditeljica Muzeja Staro selo Kumrovec. Ona sveukupno potpisuje autorstvo 12 samostalnih izložbi, 6 koautorskih, 5 deplijana  i 8 članaka u časopisima za kulturu, etnološkim istraživanjima i putnim revijama, a za autorske izložbe urednica je više kataloga i likovnih postava izložbi. Autorica i idejna začetnica stalnog postava na temu »Vatrogasci Hrvatskog zagorja« otvorenog u Muzeju Staro selo Kumrovec 2011. godine. Organizatorica je dugogodišnje manifestacije Ophodi trikraljskih zvjezdara u Kumrovcu, koja je 2018.godine dobila godišnju nagradu Udruge hrvatskih putničkih agencija i časopisa Way to Croatia pod nazivom Simply the best.
 »Muzej Staro selo Kumrovec jedinstveni je muzej na otvorenome u Hrvatskoj. Od svog osnutka 21. veljače 1953. godine, sve do danas, muzej je pokretač novih oblika kulturnog djelovanja, s naglaskom na podizanje svijesti o neprocjenjivim vrijednostima materijalne i nematerijalne baštine Hrvatskog zagorja. Prostire se na površini od 128.107 četvornih metara, u što je uključena stara jezgra naselja Kumrovec, rezidencijalni objekt Josipa Broza Tita, kasnobarokna kurija grofova Erdody te zgrada Stare pučke škole.
»Ideja da se stara jezgra Kumrovca obuhvati mjerama spomeničke zaštite javila se još 1947. kada je profesorica Marijana Gušić, tadašnja direktorica Etnografskog muzeja u Zagrebu, napisala studiju o naselju Kumrovec. Nakon toga počinje vrijeme naglog razvoja Kumrovca. Prvo je 1948. godine izgrađen hotel Kumrovec, koji je od 1962. godine prenamijenjen u rezidenciju Josipa BrozaTita. Iste godine u dvorištu imanja obitelji Broz postavlja se skulptura Josipa Broza Tita, rad kipara Antuna Augustinčića. Godine 1950. Marijana Gušić uređuje etnografski postav desnog dijela rodne kuće Josipa Broza Tita, kojim je predstavljen kućni ambijent zadružne obitelji Broz dok se u lijevi dio kuće postavlja biografski prikaz čiji likovni postav potpisuje slikar Edo Kovačević i arhitekt Pavao Ungar. Godine 1969. Staro selo Kumrovec upisan je u Registar spomenika kulture I. kategorije. Danas se muzej nalazi u sastavu Muzeja Hrvatskog zagorja i čini jednu od pet ustrojbenih jedinica«, kaže Anita Paun-Gadža i navodi kako su najveći zahvati na obnovi, odnosno revitalizaciji Muzeja Staro selo Kumorvec, izvođeni u razdoblju od 1979. do1985. godine.

Obnovljeni objekti

 »U tom periodu rekonstruirana je cesta, obnovljen kameni most reguliran tok potoka Škrnika koji prolazi usred sela, restaurirane drvene kuće, tzv. hiže mazanke, kuće građene od kamena lomljenka, tzv. hiže zidanke, gospodarske zgrade, štale, spremnici za kukuruz, svinjci, bunari… Obnova muzejskih prostora traje i danas, ali u manjem opsegu. Važna osobitost prilikom obnove bila je da se kuće rekonstruiraju na starim temeljima, na mjestu gdje su sagrađene s prijelaza iz 19. u 20. stoljeću, pa danas slobodno možemo reći da je ovo najveći muzej ‘in situ’ u Hrvatskoj. Danas u muzeju imamo tridesetak obnovljenih objekata, što stambenih, što gospodarskih, u kojima se nastojao dati prikaz tradicijskog načina života  ljudi ovoga kraja s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Zahvaljujući stručnim djelatnicima muzeja, koji sustavno prikupljaju muzejske predmete, danas u muzeju imamo veliki broj muzejskih zbirki kao što su: Etnografske zbirke, Zbirka kućnog inventara i seoskog namještaja, Zbirka pučke sakralne umjetnosti, Zbirka narodnih glazbala, Zbirka drvenih dječjih igračaka, Zbirka košara i pletenih proizvoda, Zbirka keramike, Zbirka tekstila i tekstilnog rukotvorstva, Zbirka oruđa i alata; Kulturno-povijesne zbirke: Zbirka razglednica i čestitki, Zbirka pokućstva, Zbirka predmeta iz vile Kumrovec, Likovna zbirka; Pedagoške zbirke: Zbirka jaslica, Zbirka pisanica te Povijesna zbirka«, kaže Anita Paun-Gadža.

Ruralni ambijent i kućne radinosti

Jezgra naselja Kumrovec danas je zapravo Muzej Staro selo Kumrovec u kojem se nalaze očuvani objekti s prikazima tradicijskih obrta i običaja. Tako posjetitelji Muzeja mogu upoznati kovački obrt, lončarstvo, kožarstvo, izradu licitara, izradu dječjih drvenih igračaka, običaj zagorske svadbe, izradu domaćeg lanenog platna. A od kada je počela suradnja ovog muzeja s majstorima starih znata?
»Od devedesetih godina 20. stoljeća Muzej Staro selo Kumrovec počinje suradnju s majstorima prezentatorima tradicijskih obrta, znanja i vještina koja se intenzivira od 1996. kada se potpisuju prvi ugovori s majstorima kao vanjskim suradnicima Muzeja. Stalni muzejski postavi kojima se prezentira način života i stanovanja zagorskog stanovništva na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće upotpunjeni su živom slikom, majstorima koji prezentiraju i demonstriraju tradicijske obrte, kao što su kovački, lončarski i tkalački. Svake godine Muzej Staro selo Kumrovec posjeti veliki broj posjetitelja, stranih i domaćih, koji  mogu doživjeti ruralni ambijent s prikazom nekih običaja i rukotvornih vještina te starih, već pomalo zaboravljenih obrta i kućne radinosti kao što su kovački obrt, lončarstvo, kožarstvo, izrada licitara, izrada dječjih drvenih igračaka, običaja zagorske svadbe, izrada domaćeg lanenog platna. Tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci uz prezentatore tradicijskih obrta posjetitelji mogu izrađivati glineno posuđe, potkove, mijesiti licitarska srca i tkati na tkalačkom stanu te tako dati svoj doprinos u očuvanju nematerijalnog kulturnog dobra prenoseći svoja iskustva na mlađe generacije. Osim stalnih muzejskih postava, svaku godinu u muzeju pripremamo i nekoliko povremenih izložbi kustosa muzeja, ali i gostujućih izložbi, praćenih raznim publikacijama, financiranim sredstvima Ministarstva kulture i medija Republinke Hrvatske«, kaže Anita Paun-Gadža.
Interaktivni programi Muzeja Staro selo Kumrovec mogu se prepoznati organizacijom brojnih muzejsko-edukativnih radionica za djecu predškolske i školske dobi, obuka u krasopisu, bakine papairnate ružice, radionice povodom Dana kruha, Uskrsne i Božićne radionice.
Tijekom godine u muzeju se održavaju već tradicionalne manifestacije Ophodi Jure zelenog, vezane za blagdan sv. Jurja, pastirski blagdan i pravi početak proljeća; Ophodi trikraljskih zvjezdara, trojica koji obilaze kuće noseći zvijezdu i pjevajući te tako čestitajući domaćinu novu godinu; Martinje, krštenje mošta kada mošt prelazi u mlado vino, te Zagorska svadba, prikaz običaja oko vjenčanja na tradicijski način.
Zvonko Sarić

  • Jooble
  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay