Arhiv tekstova

Zaštita baštine, infrastrukturni pomaci

Nakon prošle, 2020. u kojoj se korona pojavila, značajno nam izmijenivši brojne aspekte života, 2021. je, barem u kulturnom prostoru ovdašnjih Hrvata, izgledala drukčije, odnosno bolje. Imajući u vidu i dalje neizvjesnu epidemijsku situaciju, godinu za nama odlikovala je jača aktivnost, kontinuitet manifestacija i programa, kao i infrastrukturni pomaci.
Jedina profesionalna ustanova u kulturi – Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata – realizirala je brojne svoje već prepoznatljive aktivnosti (izdavanje knjiga i časopisa, istraživanje i prezentaciju baštine, digitalizaciju, suradnju s drugim institucijama, sudjelovanje na stručnim skupovima…) uz manji omjer aktivnosti javno-manifestativnog karaktera (kolokviji, tribine i sl.).
Kada su u pitanju manifestacije, one su u većem broju u odnosu na 2020. održavane uživo (primjerice HosanaFest, Večer ikavice, Smotra dječjih pjevača i zborova, pojedini godišnji koncerti, izložbe…), a neke značajnije manifestacije priređene su u punijem kapacitetu: subotička Dužijanca, somborska Dužionica, Dani Balinta Vujkova… Prema najavama, nakon korona stanke, jučer je održana i manifestacija Srijemci Srijemu (doduše, bez nastupa udruga), dok će u sličnom formatu biti priređeni i Šokci i baština. Čak smo i »izvozili« kulturu (projekt Dužijanca u Baji), a bilo je i novih manifestacija (DRIM fest HKC-a Bunjevačko kolo). Sve navedeno podrazumijevalo je, logično, i veću aktivnost udruga, njihovih sekcija i članova. Određeni programi realizirani su i dalje online (poput Festivala bunjevački pisama, Pokrajinske smotre recitatora na hrvatskom jeziku...).
Na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, bunjevački govori (uključujući i one u Vojvodini) upisani su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro. Prema najavama, to će u praski značiti poticanje istraživanja, njegovanja i promoviranja ovih govora. Stiglo je i slično priznanje tamburaškoj glazbi po kojoj se prepoznaju i ovdašnji Hrvati: naime, na inicijativu Etnološkog odeljenja Muzeja Vojvodine tamburaška praksa upisana je u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog naslijeđa Srbije.
Bilo je pomaka po pitanju infrastrukture (u provom redu prostorija za rad) potrebne za djelovanje u kulturi. Počelo je renoviranje ranije otkupljenog dijela rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, nastavljeno je uređenje Kuće monoštorske župe u Monoštoru, a Fondacija Antun Gustav Matoš u Beogradu, kao prostor za tamošnje udruge, počela je s radom i programima. Glede ove teme, vidljivi su pomaci i u Banatu: otvoreni su renovirani dio župnog ureda u Opovu kao i Ured podružnice Udruge banatskih Hrvata u Starčevu.
I glede zaštite materijalne baštine svjedočili smo pozitivnim događanjima, ponajviše u Petrovaradinu i Novom Sadu: obnova pojedinih križeva, ograde oko porte staromajurske crkve, nadgrobnog spomenika Josifu Runjaninu. Obnovljen je i vanjski dio župnog doma u Srijemskim Karlovcima, u Subotici je obnovljena unutrašnjost subotičke crkve sv. Roka (povodom 125 godina od njezine izgradnje), a podignut je i novi križ na župnoj crkvi u Kukujevcima. 
Dodijeljene su nagrade unutar hrvatske zajednice, a izvan toga prostora važno je spomenuti da je Nevena Mlinko dobila subotičko priznanje Dr. Ferenc Bodrog-vári. 
Objavljeno je više od 30 knjiških naslova, periodika je bila stabilna. Kroz medijski plasman i programe i ove je godine realiziran projekt Godine novog preporoda, posvećen obljetnicama vezanim za važne osobe i događaje ovdašnjih Hrvata. 
Obilježene su i obljetnice pojedinih udruga: 75 godina HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta, 20 godina KUDH-a Bodrog iz Monoštora, 10 godina HLU Croart iz Subotice, pet godina Hrvatske čitaonice Fischer iz Surčina. 
Nažalost, u protekloj godini su nas napustile neke važne osobe iz kulturnog prostora zajednice: književnici i urednici Milovan Miković i Ivan Balenović, književnik Lazar Francišković, novinar i pučki dramatičar Ivan Andrašić, povjesničar umjetnosti Bela Duranci, predsjednik KPZH-a Šokadija iz Sonte Zvonko Tadijan, istraživač običaja i salašarskog života bunjevačkih Hrvata i publicist Alojzije Stantić, kulturni djelatnik Grgo Bačlija. 
Sveukupno promatrano, unatoč brojnim izazovima, kulturna scena je bila živa, posebice u segmentu tradicijske kulture i baštine, a i dalje nedostaje više aktivnosti u području suvremenog stvaralaštva, što je izazov na kojem trebamo raditi. 
Davor Bašić Palković