Arhiv tekstova
Predmet ismijavanja i ruglo u crkvi
Konzistorij Kaločke nadbiskupije je redovno zasjedao u godinama druge polovine 18. stoljeća. Bilo je malo mjeseci u godini kada oni nisu zasjedali. Sastanci su trajali dugo pa i po više dana, na kojima su raspravljali o nagomilanim problemima nadbiskupije. Predmeti su bili bračne veze, svećenički istupi, a u tom periodu jedan od većih problema je bio širenje protestantizma na ovim teritorijima. Jedan od sastanaka održan je 14. ožujka 1767. godine. Treća točka na dnevnom redu bio je novonastali problem s jednim franjevcem u Somboru koji mjesecima vrši masovne egzorcizme u gradu. Njegovo djelovanje po vijestima koje su stigle do nadbiskupije dovodi do oskrnavljenja crkvenih obreda. U crkvi je podignut podium na kome se vrši egzorcizam itd. Na sastanku je odlučeno da dekan pod čiju jurisdikciju spada Sombor mora otputovati kod problematičnog franjevca i mora ujedno ispitati situaciju i narediti obustavu javnog i masovnog egzorcizma. Dekan je morao sagledati i analizirati situaciju i to napisati u kratki izvještaj, priložiti nadbiskupiji da bi oni na sljedećem zasjedanju mogli odlučiti o daljnjim pothvatima. Za kaločkog nadbiskupa najveći problem je bio to što je jedan dio naroda ismijavao obrede i zbog cijele novonastale situacije okrivio fra Roka, i njega su odmah smjestili u negativni kontekst. Kao grijeh mu se pripisuje dalje to što je bez ozbiljne analize proglasio opsjednutima sve koji su to sami od sebe odredili pa čak i one koji nisu pokazivali uvjerljive znakove opsjednuća. Nije tražio savjete liječnika, imaju li oni možda neku drugu bolest? Sveti obred egzorcizma koji fra Roko obavlja postaje predmet ismijavanja i ruglo u crkvi. Crkvenu vlast u Kaloči ipak je jako zanimala cijela ta pojava koja se događala u Somboru. Činjenica je da je ipak veliki broj ljudi dolazio u Sombor kod fra Roka. Imao je u sebi neku privlačnost i karizmu koja se nije mogla samo tako zanemariti. Nadbiskupiju je zanimalo kakvi su bili znaci opsjednuća tih ljudi, kakva je bila njegova uspješnost u egzorcizmu i kako je napredovao, jesu li ljudi bili zadovoljni njime.
Godine 1767., 30. ožujka, dekan gornjo-bački Antun Bajalić kreće u Sombor da ispita novonastalu problematičnu situaciju. Dekan Bajalić, koji je tada imao 44 godine, bio je župnik u Čataliji (Mađarska). Bajalić je rodom iz Segedina, školovao se u sjemeništu u Kaloči, od 1760-ih godina je dekan a zatim imenovan kanonikom. Kao dekan nadgledao je tada jedinu župu u Somboru. Pod njegovu jurisdikciju je padalo nadgledanje ekonomskog, pastoralnog i administrativnog dijela župe. Budući da su u Somboru župu vodili franjevci, na njihov unutarnji život nije mogao utjecati jer za to nije imao ovlaštenja. Bajalić je već ranije u drugom mjesecu spomenute godine znao za događanja u Somboru. Bio je u dobrim odnosima s tadašnjom somborskom elitom. Među njima je bio gradski, komorski administrator Pavle Krusper (Krusper de Varbot) koji je u 18. stoljeću bio faktor vlasti u Bačkoj. Njegov dar je bio elegantan barokni kip Presvetog Trojstva na trgu ispred gradske kuće u Somboru. Kip je nakon Drugog svjetskog rata porušen. Obitelj Krusper je također imala u crkvi Presvetog Trojstva ložu koja je bila ugrađena u barokni kor crkve. Nažalost, danas ne postoji. Spominje i dva svećenika. Kapelana iz Apatina i župnika iz Kupusine, koji su sudjelovali u egzorcizmima fra Roka.
Na put u Sombor Bajalića je otpratio Stjepan Jagodić, župnik iz Santova, koji je 1781. godine nakon oduzimanja župe franjevcima postao prvi biskupijski župnik u gradu, a već 1784. preminuo. Dva svećenika, Bajalić i Jagodić, su odradili svoj posao. U tajnosti su pogledali što se događa u crkvi, kroz kor i propovjedaonicu pratili su obred egzorcizma fra Roka i shvatili da je sve o čemu se govori istinito, čak i više od toga. Fra Roko je od strane dekana Bajalića pozvan na razgovor. Predočio mu je da krši pravila i propise što se tiče egzorcizma i zbog toga mu je oduzeto pravo na to. Javno nije smio vršiti istjerivanja, jedino u svojoj samostanskoj sobi, uz prisustvo dekana Bajalića dok je u gradu. Dekan je na papiru sastavio tematska pitanja na koje je fra Roko trebao odgovoriti.
(tekst sastavljen na osnovu knjige Dániela Bártha A zombori ördögűző, Budapest, 2016.)
