Arhiv tekstova

Galerija posvećena kiparu hrvatske moderne skulpture

Ivan Meštrović (1883. – 1962.)  bio je kipar i arhitekt. Najistaknutiji je kipar hrvatske moderne skulpture. Prema nekima je među najvećim kiparima religioznih motiva od renesanse do danas. Meštrović je rođen u malom gradu Vrpolje u Slavoniji, ali je svoje djetinjstvo proveo u selu Otavice u Dalmaciji. Rođen je u seoskoj katoličkoj obitelji, a njegova religioznost oblikovala se pod utjecajem pučke religioznosti, Biblije i kasnog Tolstoja. Kada je imao šesnaest godina Harold Bilinić, kamenorezac iz Splita, prepoznao je njegov talent i uzeo ga je za šegrta. Njegov umjetnički talent razvio se gledanjem znamenitih građevina Splita, uz pomoć pri školovanju Bilinićeve supruge, koja je bila profesorica u srednjoj školi. Kasnije se školovao u Beču, gdje je završio studije. 
Svoju prvu izložbu priređuje 1905. godine u Beču s grupom Secesija, uz primjetan uticaj stila Art nouveau,  nakon čega stječe slavu za sudjelovanje na međunarodnim izložbama. Uz život i stvaranje u Parizu i Rimu, Meštrović je živio u Zagrebu, Beogradu i Splitu, a 1946. godine preselio se u SAD, gdje je bio profesor kiparstva na Sveučilištu u Syracusi, potom od 1955. u South Bendu.
Većina njegovih ranih djela, simbolične tematike, oblikovana je u duhu secesije. Zatim je uslijedio ciklus stiliziranih monumentalnih plastika te ciklus reljefa s prizorima iz Kristova života i serija mramornih ženskih aktova suspregnute čulnosti. Posebno mjesto u njegovu opusu zauzimaju portreti, a djela snažne plastične vrijednosti ostvario je u graditeljsko-kiparskim spomenicima i projektima.
Njegov izniman kiparski talent očituje se u lirskoj i dramskoj ekspresiji ljudskoga tijela, što ga svrstava među istaknute osobnosti svjetske umjetnosti prve polovice XX. stoljeća i nesumnjivo među najistaknutije hrvatske umjetnike čije je djelo u svoje doba doživjelo svjetska priznanja.
Spomen galerija Ivana Meštrovića otvorena je u Vrpolju, mjestu rođenja znamenitog hrvatskog kipara, 1972. godine. U stalnom postavu Spomen galerije predstavljeno je 35 radova Ivana Meštrovića, skulptura i reljefa u gipsu i bronci. O osnutku ove Spomen galerije, njenom razvoju i radu, razgovarali smo s ravnateljicom Suzanom Bilić-Vardić. 

Izgradnja galerije i otvorenje

»Pisani izvori bilježe da se ideja o izgradnji muzeja posvećenog Ivanu Meštroviću, velikom hrvatskom kiparu svjetskog glasa, rođenom 15. kolovoza 1883. u Vrpolju, dok su mu roditelji bili na sezonskom radu u Slavoniji, javlja krajem dvadesetih godina 20. stoljeća. Začetnik ideje bio je učitelj Josip Gol koji je predlagao izgradnju sokolskog doma u Vrpolju koji treba nazvati Dom Ivana Meštrovića. Ideja tada nije realizirana. Četvrt stoljeća kasnije, u Vrpolju, koje od 1952. godine ima Ulicu Ivana Meštrovića, Gol s grupom Vrpoljčana osniva Kulturno-umjetničko društvo i muzej Ivan Meštrović s namjerom da na najljepšem mjestu u selu sagrade muzej posvećen slavnom umjetniku. Društvo je u petogodišnjem djelovanju ostvarilo kontakt s kiparom koji živi u SAD-u i koji im daruje svoj rad Majčina briga/Majka i dijete, izređenog u gipsu. Rad Društva zamire nakon umjetnikove smrti 1962. godine, a njegovi odjeci vidljivi su i u nazivu škole u Vrpolju koja od 1965. nosi ime Osnovna škola Ivana Meštrovića. Društvo obnavlja rad 1967. godine pod nazivom Kulturno društvo Ivan Meštrović. S novim elanom i uz pomoć društvene zajednice pokreću gradnju Spomen galerije Ivana Meštrovića. Zanimljivo je da galerija građena zajedno s ljekarnom kao jedinstven objekt, prema idejnom rješenju  izrađenom u Zagrebu. Vanjskim izgledom umnogome podsjeća na Meštrovićev paviljon u Zagrebu i Crkvu Gospe od Zdravlja u Splitu«, kaže Bilić-Vardić i navodi kako je izgradnja galerije počela u kolovozu 1969., a svečano je otvorena 3. lipnja 1972. godine sa stalnom izložbom radova Ivana Meštrovića. 
»Izložba je na otvorenju predstavljala 22 rada u gipsu i bronci, od kojih je 20 bilo posuđeno iz Atelijera Meštrović i Gliptoteke HAZU iz Zagreba i svega dva u vlasništvu Galerije. Danas se u postavu Spomen galerije može pogledati 35 Meštrovićevih radova, od kojih je 14 na posudbi od otvorenja galerije. U vlasništvu Galerije 21 je Meštrovićev rad, koje su uz umjetnika, darovale umjetnikova supruga Olga i kći Marija Meštrović, a samo je jedan stečen otkupom. Od svog osnivanja Spomen galerija ostvaruje blisku suradnju s Atelijerom Meštrović, danas Muzejima Ivana Meštrovića, krovnom institucijom koja brine o umjetnikovoj Darovnici.«

Značajna zbirka Meštrovićevih radova

Za vrijeme Domovinskog rata umjetnine iz Spomen-galerije bile su pohranjene na sigurno, a prostor galerije ispražnjen, ali ni u najtežim trenucima u Hrvatskoj galerija nije zatvorila svoja vrata. 
»Po smirivanju ratnih zbivanja na ovom području galerija je na zidovima imala reprodukcije Meštrovićevih radova, uz kopije listova iz njegove mape litografija i posjetiteljima prenosila priču o Meštrovićevu životu i radu. U Galeriji su u tom vremenu bile organizirane i dvije uspješne etnografske izložbe. Stalni postav u Spomen galeriju vraćen je 2. svibnja 1996. godine. Iste godine Spomen-galerija, koja je od osnivanja djelovala u sastavu KD Ivan Meštrović, postaje ustanova. Osnivačka prava ima Brodsko-posavska županija koja u svom proračunu osigurava sredstva za njezin rad. Veliku potporu svih ovih godina radu Spomen-galerije pružaju Ministarstvo kulture i medija RH, kao i Općina Vrpolje«, kaže Bilić-Vardić i upućuje kako uz Meštrovićeve radove u Spomen-galeriji posjetitelji mogu posjetiti i kasnobaroknu Crkvu Rođenja sv. Ivana Krstitelja u kojoj je Ivan Meštrović kršten, uz koju je galerija i sagrađena. 
»U crkvi su četiri rada Ivana Meštrovića, dva reljefa i dvije skulpture, a na njegovo krštenje podsjeća i kamena ploča s natpisom postavljena iznad krstionice. Inače, uz radove predstavljene u Spomen-galeriji, dva rada u vlasništvu OŠ Ivana Meštrovića i radove u vlasništvu crkve, u Vrpolju, mjestu rođenja najznačajnijeg hrvatskog kipara prve polovice 20. stoljeća može se pogledati 41 rad Ivana Meštrovića, što čini značajnu zbirku Meštrovićevih radova u ovome dijelu Hrvatske. Uz zbirku radova Ivana Meštrovića Spomen-galerija posjeduje i Likovnu zbirku koju čine  radovi hrvatskih umjetnika, Meštrovićevih prijatelja, suradnika i učenika, kao i zavičajnih umjetnika koji su ih darovali Spomen-galeriji. Nedostatak prostora za povremene izložbe i programe planira se riješiti skorom izgradnjom Kulturnog centra Eko-etno kuća u Vrpolju u kojemu će se i za potrebe galerije naći prostor za te namjene«, kaže Suzana Bilić-Vardić.
Zvonko Sarić