Arhiv tekstova
Osuda i šutnja
Novi udžbenici srpskog jezika za osmi razred, o čemu smo pisali u prethodna dva broja Hrvatske riječi, u kojima se u podjeli južnoslavenskih jezika navodi da su to srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik, dok »Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski nazivaju hrvatski bosanski/bošnjački i crnogorski jezik« izazvali su brojna reagiranja političkih dužnosnika i jezikoslovaca iz Hrvatske. Sa srbijanske strane, osim obećanja predsjednika Aleksandra Vučića da će greška, ukoliko je ima, biti ispravljena, drugih konkretnih poteza nema.
Vučić: Ako smo napravili grešku, ispravit ćemo je
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i hrvatski premijer Andrej Plenković na marginama summita EU-zapadni Balkan, na Brdu kod Kranja, između ostalog, razgovarali su i o predstavljanju hrvatskog jezika u udžbenicima u Srbiji.
Aleksandar Vučić je rekao kako je u razgovoru Plenkoviću objasnio da se radi o podjeli jezika koju je ustanovila SANU.
»Po toj podjeli, slavenski jezici se dijele na južnoslavenske, zapadnoslavenske i istočnoslavenske«, rekao je Vučić i dodao da u toj podjeli nema hrvatskog jezika i da se ne radi ni o kakvoj uvredi.
»Naravno da ćemo pogledati i vidjeti o čemu se radi i ako smo napravili grešku ispravit ćemo, jer bi to bio fer odnos prema Hrvatima građanima Srbije i našim susjedima. Isto tako se nadam da će biti manje ulica Miletu Budaku u Hrvatskoj, čovjeku poznatom po izjavi da bi trećinu Srba trebalo protjerati, trećinu pobiti, trećinu pokatoličiti, jer je to europska vrijednost«, istaknuo je Vučić i dodao kako je siguran da se ti problemi mogu zajednički riješiti.
Andrej Plenković naveo je novinarima kako je rekao Vučiću da riješi pitanje udžbenika u Srbiji kojima se, kako tvrdi, praktično negira postojanje hrvatskog jezika.
»Odgovorio mi je da će vidjeti što može učiniti. Druga tema je pitanje nestalih. Ta tema je jako važna, očekujemo podatke iz Beograda«, naveo je Plenković.
Pučki pravobranitelj pokrenuo postupak kontrole
Po pritužbi Hrvatskog nacionalnog vijeća, a zbog diskriminacije i negiranja hrvatskog jezika, pučki pravobranitelj Zoran Pašalić pokrenuo je postupak kontrole pravilnosti i zakonitosti rada Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja i Zavoda za unaprjeđivanje obrazovanja i odgoja Republike Srbije.
Kako je priopćeno iz njegovog kabineta, pravobranitelj traži od tih nadležnih tijela da mu u roku od 15 dana dostave podatke o konkretnom slučaju i relevantnu dokumentaciju. Ovaj rok još uvijek nije istekao i, kako je Hrvatskoj riječi potvrđeno, u uredu pučkog pravobranitelja postupak će biti pokrenut nakon isteka tog roka.
U pritužbi se navodi da je Odbor za standardizaciju srpskog jezika na zahtjev Zavoda za unaprjeđivanje obrazovanja i odgoja donio stav prema kom u južnoslavenske jezike treba navesti srpski, bugarski, makedonski i slovenski jezik, a prema kom Hrvati spadaju među narode koji se koriste srpskim jezikom, ali ga nazivaju hrvatskim, kao i da se takva podjela nalazi u udžbenicima srpskog jezika za osmi razred osnovne škole.
Pučki pravobranitelj podsjeća kako je Srbija prihvatila Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima 1992. godine, čime je prihvatila hrvatski jezik kao manjinski jezik koji je dužna štititi i poduzimati aktivnosti u cilju njegovog očuvanja.
U službi povjerenice za zaštitu ravnopravnosti Brankice Janković rečeno nam je kako su i oni dobili dopis Hrvatskog nacionalnog vijeća i da je »predmet uzet u rad«.
Odbor za standardizaciju šuti
Podjela jezika u školskim udžbenicima stav je Odbora za standardizaciju srpskog jezika. Srpska akademija nauka i umetnosti nakon medijskih napisa da je podjela jezika stav SANU priopćila je da su osnivači Odbora za standardizaciju srpskog jezika, koji u svom nazivu i ne sadrži odrednicu SANU, ravnopravno su tri akademije nauka i umetnosti (SANU, CANU i ANURS), Institut za srpski jezik SANU, Matica srpska i fakulteti iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore na kojima se studira i izučava srpski jezik, te Srpska književna zadruga.
Hrvatska riječ obratila se predsjedniku ovog Odbora Sreti Tanasiću kako bi pojasnio jesu li navodi u udžbeniku točni? Ako jesu, zbog čega? Negira li se time postojanje hrvatskoga jezika?
Je li se, naprosto, spremno zaboravljalo i zaboravlja da na standardološkoj razini hrvatski i srpski jezik nisu nikada ni bili isti jezik? Znanstvene analize mnogih hrvatskih jezikoslovaca pokazuju da se hrvatski i srpski standardni jezici razlikuju u nizu aspekata, od grafije, fonetike, gramatike i sintakse, do morfologije te do brojnih razlika u semantici.
Sreto Tanasić nije odgovorio na postavljena pitanja, a razlog su zdravstveni problemi. U odgovoru je naveo da razgovor možemo uraditi za mjesec dana.
H. R.
