Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Dida kao inspiracija

S bogatim, četverodnevnim programom u tri mjesta – Subotici, Novom Sadu i Sonti – prošloga tjedna održani su jubilarni, XX. Dani hrvatske knjige i riječi – dani Balinta Vujkova. Program ovogodišnjeg izdanja najveće književne manifestacije ovdašnjih Hrvata priređen je u znaku jubileja, a glede epidemioloških izazova, mahom »uživo« uz poneke virtualne sadržaje. 

Književne nagrade

Središnji program manifestacije bila je multimedijalna večer, u petak, 8. listopada, u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici, na kojoj su uručene književne nagrade vezane uz književno i knjiško stvaralaštvo ovdašnjih Hrvata. 
Nagradu Organizacijskog odbora Dana za životno djelo na području književnosti dobio je pjesnik i knjižničar Lazar Francišković (1948. – 2021.) iz Subotice. Francišković je autor desetak knjiga (poezija, proza, eseji, publicistika). Kako se navodi u obrazloženju nagrade, Francišković slovi za vrsnoga stilista i pjesnika »samosvojne lirike«, koju tvori bez suvišnih naracija, sa snažnom metaforikom, gdjekad s nanosom meditativnosti i kontemplativnosti. 
»Djela su mu snažno prožeta prikazima krajolika prirode u ravnici, nekadašnje paorske raskoši na salašima te secesijskih bisera grada Subotice i života u njima. S dosta sjete piše o svijetu i običajima Bunjevaca koji neumitno nestaju, a posebno ga zanima sudbina ljudi njegova zavičaja, koja je mahom patnička i gubitnička. Ipak, elementi kršćanskoga svjetonazora smanjuju oporosti i ne dopuštaju pojavu očaja«, zaključuje se u obrazloženju.
Proglašene su i dvije nagrade koje dodjeljuje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. 
Nagradu Emerik Pavić za najbolju knjigu objavljenu tijekom prošle, 2020. godine, dobila je znanstvena monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine glavne urednice dr. sc. Milane Černelić, čiji su sunakladnici Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-press i ZKVH.
Monografija je nastala kao rezultat etnoloških istraživanja među srijemskim Hrvatima koje su provodili studenti etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
»Zastupljeni studentski radovi smatraju se vrijednim znanstvenim doprinosom istraživanju tema iz bogatog kulturnog naslijeđa srijemskih Hrvata, kao i temeljem za njihov nastavak i nadopunu. Naime, i u samim pojedinim poglavljima se ukazuje na potrebu temeljitijih istraživanja pojedinih pojava, što je već značajna uputnica budućim istraživačima. Ovim su radovima pridruženi i pojedini već na drugim mjestima objavljeni radovi s ciljem pružanja što cjelovitijeg uvida u više segmenata života i običaja srijemskih Hrvata. Osim svojim nespornim znanstvenim doprinosom, ovo knjiško izdanje ocjenjuje se pozitivno i u smislu jedinstva forme i sadržaja, što znači da ispunjava sve uvjete koji su kriterijima propisani«, navodi se u obrazloženju nagrade. 
Nagradu je, zbog nemogućnosti dolaska urednice i voditeljice projekta Milane Černelić, primio recenzent dr. sc. Mario Bara.
Trijenalnu nagradu Iso Velikanović za najbolje prozno djelo u razdoblju 2018. – 2020. dobio je hrvatski pisac rodom iz Monoštora Ivan Vidak za roman Radio Siga, objavljen u nakladi zagrebačkog Sandorfa.
»Čitajući roman Radio Siga nalazimo se u izmaštanome mjestu koje ima veze sa stvarnim mjestima, ali se ovdje nadograđuje fikcijom, kao uostalom i priča o glavnome junaku ili točnije rečeno anti-junaku. U romanu se otvara i prepliće mnoštvo tema: od nesretnog, tragičnog djetinjstva, prirodnih pojava i njihovih posve fantastičnih manifestacija, suočavanja s vlastitim podrijetlom, društvenim stegama i ograničenjima, preko problema komunikacije i prijenosa (te moći) informacije koji se varira kroz cijeli roman, odnosa prema Drugom, dobru i zlu u provinciji (...) Vrlo sugestivan i jezgrovit jezik romana poziva na slušanje i razmišljanje, djelujući na čitatelja zamamno poput sirene, poput Glasa u Kalmanovoj (junakovoj, prim. a.) glavi. Postavljajući pred čitatelja važne teme, uz sposobnost sagledavanja iz nove i drugačije perspektive i izbrušeno pripovjedno umijeće Radio Siga zadovoljava najviše estetske i književno-umjetničke kriterije«, navodi se u obrazloženju nagrade.
Na multimedijalnoj večeri je ukratko predstavljena i knjiška produkcija Hrvata u Srbiji u proteklih godina (koja broji 41 naslov i o kojoj je govorio novinar Davor Bašić Palković), a program je imao i svoj slavljenički dio povodom jubileja u kojem su nastupili recitatori i kazivači (Nevena Mlinko, Bernadica Ivanković), tamburaši HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice i zbor HKPD-a Jelačić iz Petrovaradina.

Značaj i jubilej

Manifestacija je pokrenuta prije dva desetljeća, ispirirana djelom Balinta Vujkova Dide (1912.-1987.), a u međuvremenu je sadržajno i programski rasla te postala regionalna manifestacija posvećena knjizi i riječi ovdašnjih Hrvata.
U povodu 20. obljetnice Dana, na multimedijalnoj večeri čule su se čestitke i riječi potpore organizatorima koje su uputili predstavnici institucija koje podupiru manifestaciju.  
Ukazajući na značaj očuvanja jezika i kulture, čemu ova manifestacija uvelike pridonosi, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić je u svojem govoru podsjetila i na aktualne probleme na tom planu.
»Mislili smo da su loša vremena iza nas, poput vremena u kojima je Balint Vujkov zbog svojeg djelovanja i ljubavi prema hrvatskom jeziku bio čak i uhićen. No, ta vremena nisu iza nas. Još uvijek vodimo borbu za očuvanje našeg jezika, čak moramo i dokazivati da naš jezik postoji. Borba nije uzaludna, jer su bunjevački govori ovih dana upisani u Registar kulturnih dobara Hrvatske kao nematerijalna kulturna baština. Nadamo se da će naša borba pomoći generacijama iza nas i da će njima biti lakše te da će se jednoga dana slobodno služiti svojim materinskim jezikom«, navela je Vojnić. 
Milinka Hrćan iz Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice je ocijenila kako su Dani značajna manifestacija za cijelu Vojvodinu u kojoj hrvatska nacionalna zajednica sa svojom bogatom kulturom predstavlja integralni dio zajedničkog multikulturalnog života. 
»Manifestacija kojom njegujete kulturu sjećanja na velikog sakupljača narodnog književnog blaga, međunarodni karakter koji ste ostvarili, vaša izdavačka angažiranost te posebno draga činjenica da uključujete stotine djece predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta u program manifestacije, zaslužuju najljepše riječi i dojmove«, kazala je ona.
Dubravka Severinski iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH je istaknula kako ovakve manifestacije jačaju hrvatski identitet u multikulturalnoj Vojvodini i doprinose bogaćenju kulture Srbije, ali jednako tako i Hrvatske. 
»Iznova valja podsjetiti kako Središnji državni ured podržava sva nastojanja Hrvata u Srbiji i iznuzetno nam je drago i posebno smo privilegirani što vam možemo biti potpora i partner u našem zajedničkom djelovanju, a mislim da smo to do sada već obostrano dokazali«, rekla je ona. 
Generalni konzul Hrvatske u Subotici Velimir Pleša je kazao kako su Hrvati narod koji ima dugu i slavnu tradiciju i na ovim prostorima. Pozvao je sve, a osobito mlade, koji će aktivno stvarati 21. stoljeće i položaj Hrvata u njemu, da rade na očuvanju kulture koja je, kako je dodao, i u dobrim i lošim vremenima bila »inspiracijom za naše snove«. 

Znanstveno-stručni skup 

U subotičkoj Gradskoj knjižnici održan je znanstveno-stručni skup, na kojem je sudjelovao 21 izlagač (19 je predstavilo radove) iz Srbije (Subotica), Hrvatske (Zagreb, Osijek, Dubrovnik, Vinkovci, Đakovo, Slavonski Brod), Mađarske (Segedin, Pečuh) i Austrije (Pinkovac).
Na skupu je bilo riječi o različitim temama: o narodnom govoru, hrvatskim toponimima u Vojvodini, povijesnim vezama hrvatskih velikana s velikanima u Hrvatskoj, projektu Godine novog preporoda, uvrštanju Hrvata izvan Hrvatske u školske kurikulume u Hrvatskoj, čitalačkoj pismenosti, selektivnoj bibliografiji Hrvatskog glasnika iz Mađarske, kao i o važnim osobama iz književnoga života i povijesti i njihovim djelima (Ante Sekulić, Ante Evetović Miroljub, Petko Vojnić Purčar, Slavko i Miroslav Mađer, Joso Šokčić, Pavao Bačić, Marin Držić, Josip Gujaš Đuretin, Fran Krsto Frankopan, Ferenc Batthyány). Dio sudionika sudjelovao je online putem ZOOM platforme (cjelokupna snimka skupa može se pogledati u Facebook grupi Hrvatske čitaonice).
Ovom prigodom u knjižnici je priređena i izložba knjiške produkcije vojvođanskih Hrvata u proteklih godinu dana. Također, položeni su i vijenci na bistu Balinta Vujkova na trgu ispred Gradske kuće. Vijence su položili predstavnici Generalnog konzulata RH u Subotici, HNV-a, NIU Hrvatska riječ, Gradske knjižnice i Organizacijskog odbora manifestacije. 
Jedan od sudionika skupa, književnik iz Zagreba Đuro Vidmarović smatra kako su Dani Balinta Vujkova izuzetno vrijedna manifestacija, poglavito u nizu društveno-političkih zbivanja i turbulencija s kojima se Hrvati suočavaju. 
»Sjećam se vremena dok je još Balint Vujkov bio živ, ali i drugih velikana: Ante Jakšića, Jurja Lončarevića, cijelog tog naraštaja. I tada je bilo riječi o određenim problemima s kojima se ovdje Hrvati suočavaju. Dani Balinta Vujkova na stručnom skupu objedinjuju gotovo sve autohtone hrvatske nacionalne manjine koje je Balint obilazio i tamo sakupljao narodno blago i baštinu, koja je i danas dio identiteta. Balintove knjige, a neka djela se iznova objavljuju kao izabrana, uvijek će imati svoju vrijednost i književnu i kulturno-povijesnu, a kroz to i određenu političku, njegujući etničku samobitnost ne samo ovdašnjih Hrvata nego i Hrvata u zemljama gdje se Vujkov bavio književno-sakupljačkim radom. On je ličnost čije djelo treba cjelovito obraditi, objasniti i ubaštiniti«, kaže Vidmarović.
Robert Hajszan iz Austrije je na stručnom skupu u okviru Dana sudjelovao već desetak puta. 
»Sudjelovanje na Danima Balinta Vujkova mi je uvijek bilo od značaja, jer tu čujemo o Hrvatima u Vojvodini, ali i o Hrvatima iz regije, o njihovoj književnosti, kulturi i jeziku. Ovakve manifestacije su važne za očuvanje hrvatskoga jezika, baštine i kulture ne samo ovdje nego i u širem panonskom prostoru«, kaže on.
Jezikoslovac Filip Galović s Hrvatskog katoličkog sveučilišta ističe važnost jezikoslovnih tema koje se također obrađuju na stručnom skupu. 
»Poput drugih tema koje se tiču identiteta, i jezikoslovne teme u važne, posebno za zajednice koje su teritorijalno izvan matične države. Kroz ovakve skupove ukazuje se na te teme, predočavaju se rezultati istraživanja, prezentiraju se stručnoj javnosti. Jezikoslovna pitanja treba prepustiti isključivo stručnjacima, odnosno jezikoslovcima, njihove teze imaju znanstveno uporište, a kada je u pitanju slučaj bunjevačkoga, ja također smatram da to nije jezik već isključivo skupina govora«, kaže Galović. 

Bunjevački blues

U okviru Dana, u HKC-u Bunjevačko kolo gostovala je predstava Bunjevački blues – saga o svitu koji nestaje Hrvatskog kazališta iz Pečuha. Bilo je ovo drugi puta da pečuško kazalište gostuje u sklopu ove manifestacije. Bunjevački blues rađen je po proznom tekstu Tomislava Žigmanova, a u dramatizaciji danas pokojnog hrvatskog glumca, podrijetlom iz Subotice Vlatka Dulića, dok režiju potpisuje Slaven Vidaković.
Kroz desetak osobnih priča – a posredstvom glavnih protagonista Tome i Lozike – predstava nastoji prikazati život i iskustva bunjevačkih Hrvata u Bačkoj, koji su često bili u situacijama trpjeti nevolje, uslijed velikih povijesnih preokreta, ali i obiteljskih nedaća. Predstava se igra na bunjevačkoj ikavici. 
Tekst je prvi puta uprizoren 2013. u produkciji zagrebačke Glumačke družine Histrion, a pečuška izvedba premijeru je imala početkom 2020. godine.
Ovogodišnji Dani započeli su u utorak, 5. listopada, Književnim salonom u Gradskoj knjižnici u Novom Sadu na kojem su predstavljene dvije nove knjige – zbornik radova s prošlogodišnjeg znanstveno-stručnog skupa – Čitanjem do uključenosti te Pripovi(je)tke 2, peta knjiga u ediciji Izabrana djela Balinta Vujkova (o čemu smo pisali u prošlom broju), dok je program »Narodna književnost u školi« održan u Sonti, u srijedu, 6. listopada (opširnije o ovome na Hrckovim stranicama). 
Uz Hrvatsku čitaonicu Subotica suorganizatori ove manifestacije su ZKVH i Gradska knjižnica Subotica uz potporu HNV-a.
D. B. P.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay