Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Nastanak i uzlet kupališta Palić

Geografska lokacija Subotice ima nekoliko prednosti, jer su je prirodne katastrofe kao što su zemljotres ili katastrofalne poplave zaobilazile – nemamo veliku rijeku i nismo na trusnom području. Ne tako daleki, svima nama poznati Segedin je 12. ožuljka 1879. doživio katastrofalnu poplavu u kojoj je uništeno 95 posto kuća. Samo najuži centar zvan Palanka (nekad okružen palisadom) i tvrđava su ostali suhi. Obnova je počela 1880., a trajala do 1883. godine. Praktično, izgrađen je jedan potpuno novi grad, po tada najsuvremenijim urbanističkim principima: kružne aleje koju presjecaju radijalno široki bulevari, kao što je to u Parizu, Beču ili Budimpešti. Ovu brzu obnovu omogućile su i velike donacije iz Austrije i Njemačke, ali pomagala je i Srbija, Turska, Indija, Japan, praktično cijeli planet. Interesantna podudarnost je da skoro u isto vrijeme Subotica 1883. godine angažira Mihálya Könyves-Tótha da premjeri i uradi plan kanalizacije i regulacije ulica. On je vrlo dobro uočio konfiguraciju terena i njene mogućnosti i shodno tim uvjetima predložio je i rješenje kanalizacije, separatno; vođenjem u Palićko jezero i s bazenima za taloženje zapravo pročišćavanjem otpadnih voda. Nije se bavio s problemom vode samog jezera (to mu nije bio zadatak) jer u to doba razvoj buduće banje Palić je već uveliko bio u tijeku, a upravo koncept ljekovite banje se bazirao na vodi jezera.

Ljekovita voda jezera

Ideja da se voda Palićkog jezera koristi kao ljekovita javila se vrlo rano, skoro istovremeno kada je grad dobio status slobodnog kraljevskog grada (kao takav grad i njegova okolina i posjedi postaju interesantni za razne poduzetnike). Prvi koji je želio iskoristiti vodu Palića bio je János Gottffried Libetraut, glavni vojni liječnik Bač-bodroške županije. On se obratio 1. srpnja 1780. godine Gradskom vijeću sa zamolbom da mu se dozvoli korištenje vode Palića za kuhanje sode i da se tako ugrijana voda koristi kao ljekovita banja. Grad nije tada imao novac za ulaganje, pa je Libetrautu na 12 godina dozvolio korištenje vode, uz godišnju najamninu od (simbolične) 1 zlatne forinte s tim da mora izvršiti kemijsku analizu vode. Početkom 1840-ih godina, uglavnom od bagrema i topole zasađen je park na parceli veličine od 12 lanaca, za kupanje je određeno jedno mjesto gdje je bilo zabranjeno napajanje i pranje stoke, pranje rublja i kiseljenje kudelje (raznovrsno korištenje jezerske vode). Gradsko vijeće početkom 1845. odlučilo je izgraditi jednu privremenu, ali proširljivu gostionicu uz kupalište, kao i u nekoliko soba postaviti kade za kupanje. U tu svrhu vodu su grijali u velikim kotlovima. Nakon male stanke, zbog građanske revolucije i borbe za samostalnost (1848.-49.) nastavlja se gradnja kupališta. Magistrat je 1852. izgradio još šest soba za goste i time je utemeljio toplu banju sa 16 kada za kupanje; prvi hotel Trščara izgrađen je 1854. (kao dijete sam ga vidio), ali je, nažalost, »zbog opasnosti od požara« srušen sedamdesetih godina XX. stoljeća. Željeznički kolosijek između Segedina i Subotice izgrađen je 1870. Budući je prolazio blizu kupališta i parka, izuzetno je doprinio njenom daljem razvoju. 

Banja Palić kao lječilište

Ministarstvo unutarnjh dijela Ugarskog dijela Monarhije na osnovu podnijetih dokaza, 17. studenoga 1899. godine proglasilo je kupalište Palić ljekovitom banjom. Dijelovi rješenja: »u skladu sa  zdrastvenim potrebama i zahtjevima za komfor kupalište ima jedno toplo kupatilo i dva kupatila na otvorenom i jednu zgradu zavoda sa kupatilima s hladnom vodom. Tri zdrave stambene zgrade u posjedu slobodnog kraljevskog grada Subotice, park i prostranu gusto zasađenu šumu i oko 100 ljetnjikovca u privatnom vlasništvu (...) ima stalnog banjskog liječnika postavljenog od strane velikog župana. Liječnik je ujedno ovlašten za ručnu ljekarnu (...) gostima i bolesnicima su na raspolaganju zdrava hrana i piće pošto su dvije prostrane gostionice pod stalnim liječničkim nadzorom, te banjski liječnik vrši stalna meteorološka osmatranja (...) funkciju osiguranja vrši gradska policijska kapetanija, čiji je jedan član stalno nastanjen u banjskom zavodu«. 
Nakon dobijanja službenog statusa ljekovite banje, Gradski magistrat počinje poduzimati ozbiljnije korake za njenu izgradnju i uljepšavanje. Naročito poslije izgradnje tramvaja i izbora Károlya Bíróa za gradonačelnika. Nitko nije razmišljao o projektu pročišćavanja gradskih otpadnih voda i nisu se obazirali na Iványijevu napisanu primjedbu o vodi u Malom Paliću. U okviru većih ulaganja sigurno bi se našlo sredstava i za to, no većina nije mislila da se voda jezera može »upropastiti« i izgubiti  ljekovita svojstva.

Najava događaja

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay