Prijedlog Nacrta Radnog dokumenta za poboljšanje izbornih uvjeta koji su izradili europarlamentarci proslijeđen je strankama koje do 12. rujna mogu dostaviti svoje komentare, a među ostalim, u dokumentu piše da bi trebalo što prije utvrditi datume bitnih izbora najavljenih za 2022. godinu, prenosi Tanjug.
U pismu koje je upućeno strankama precizira se da će se predstojeći dijalog održati u istom formatu kao i tijekom susreta u srpnju.
Pismo su potpisali kofacilitatori Tanja Fajon, Vladimir Bilčik i Ivica Dačić, a u dijalogu će sudjelovati i nekadašnji zastupnici Europskog parlamenta Eduard Kukan i Knut Flekenštajn.
U Nacrtu Radnog dokumenta se ocjenjuje da su sudionici dijaloga pokazali svoju spremnost da se posvete procesu, kao i konstruktivan stav, te da je predviđeno da se dogovor o radnom dokumentu postigne na sljedećem dijalogu 17. i 18. rujna ili najmanje šest mjeseci prije sljedećih izbora.
Medijska etika i standardi
Nacrt radnog dokumenta fokusirat će se na dvije glavne teme: prva se odnosi na ravnopravan pristup medijima, pluralizam u medijima, medijsku etiku i standarde, a druga na integritet izbornog procesa.
Kada je riječ o ravnopravnom pristupu medijima i pluralizmu u medijima, ističe se da svi mediji moraju objaviti svoje tarife za političko oglašavanje prije početka izborne kampanje i osigurati političko oglašavanje svim kandidatima i listama pod jednakim uvjetima.
Navodi se da se svi emiteri moraju striktno pridržavati postojećeg Zakona o elektroničkim medijima koji ih obvezuje da slobodno, istinito, nepristrasno, potpuno i blagovremeno obavještavaju javnost.
Također se treba osigurati uravnoteženo predstavljanje stavova, priopćenja i mišljenja vlade, vladajućih partija, oporbenih stranaka i platformi, kao i stručnjaka za teme od značaja za javnost.
Kako bi se to postiglo, međustranački dijalog bi, navodi se, mogao predložiti da se razmotri usvajanje novih propisa, u obliku obvezujućeg pravilnika za Javni medijski servis (RTS i RTV) i formiranje privremenog nadzornog tijela radi boljeg reguliranja i nadzora pokrivanja izborne kampanje.
Među ostalim, pravilnik će predvidjeti koje aktivnosti javnih dužnosnika za vrijeme izborne kampanje se mogu smatrati zlouporabom njihovog položaja.
Pravilnik bi trebao biti pripremljen u roku od 30 dana nakon dogovora od strane sudionika Međustranačkog dijaloga.
Integritet izbornog procesa
Kada je riječ o integritetu izbornog procesa piše da se pojedinačna odluka svakog birača mora propisno poštovati, a tajnost glasanja mora biti zagarantirana.
Ukazuje se da treba poduzeti mjere kako bi se povećala transparentnost registracije birača i povjerenje u biračke popise kao i transparentnost financiranja kampanje.
Ističe se da pravila o izborima moraju biti precizna, predvidljiva i održiva za one koji žele sudjelovati u političkom nadmetanju, kao i za birače i promatrače izbora.
»Obzirom na neuobičajenu situaciju stvorenu bojkotom izbora određenih stranaka i platformi na posljednjim parlamentarnim izborima 2020. godine, za naredne izbore bi trebalo razmotriti nalaženje odgovarajućeg rješenja da se privremeno promijeni sastav RIK-a (a koje bi odredio Međustranački dijalog), kako bi se povećalo povjerenje u izborni proces«, piše u Nacrtu dokumenta.
Također se navodi kako je potrebno osigurati »da odgovorna tijela imaju efikasne procedure i mjere za sprječavanje i, ukoliko je potrebno, temeljnu istragu neprimjerenog pritiska na birače, uključujući zaposlene u državnim institucijama ili institucijama i poduzećima povezanim s državom«.
Mjerodavna tijela bi trebala osigurati i potpunu zaštitu potencijalnim uzbunjivačima, kako je predviđeno relevantnim zakonom.
Birački popisi bi trebali biti dostupni javnosti, a također se predlaže i da se smanji limit za donacije.
»Trebalo bi razmotriti i uspostavljanje ograničenja za troškove kampanje. Treba poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se podaci o prihodima i rashodima kampanje podnijeli prije izbornog dana«, ističe se u dokumentu, prenosi Politika.
Priredila: J. D.
