Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Bunjevačke pjesme na radiju, blagoslovljen Zavod Kćeri Milosrđa

4. rujna 1925. – Bunjevačke novine pišu da su bajmački redari pod vodstvom svog starješine Gavre Anđelkovića priveli u Bajmaku dvojicu Bunjevaca, predsjednika mjesne organizacije Narodne radikalne stranke Stipana Budanovića i člana županijskog odbora Stipana Kaića, koje su na saslušanju pretukli.

5. rujna 1923. – Severna Pošta javlja da su 25. kolovoza pronađeni oružni list, 2 lovačke karte i legitimacija, koji glase na ime Grge Dedina, subotičkog trgovca i jednog od prvaka HSS-a u Subotici.

6. rujna 1940. – Bunjevačke novine najavljuju da će sudska pripravnica u Kragujevcu, Anica Vojnić, na poziv Uprave radio stanice pjevati bunjevačke narodne pjesme na radiju.

7. rujna 1918. – Bácsmegyei Napló piše da su prošle noći provalnici ušli u dvorište kuće udovice pokojnog gradonačelnika Subotice Lazara Mamužića u Ulici Alberta Kállaya (Lazara Nešića). Sakupljali su pernatu živinu, ali su napravili buku. To je uzbunilo ukućane, koji su odmah telefonskim putem prijavili provalu policijskoj stanici kod Željezničkog kolodvora. Policija je odmah došla na lice mjesta, ali nije uspjela uhvatiti kradljivce.

8. rujna 1989. – Subotičke novine javljaju da je Osnovna organizacija Saveza komunista Mjesne zajednice Kertvaroš u Subotici formirala posebnu komisiju (drugarsko vijeće), čiji je zadatak da ispita držanje svog člana Stipana Kopilovića, bivšeg općinskog i pokrajinskog funkcionera. Kopilović je naime optužen da je provodio »osuđenu autonomašku politiku« i pravio »druge velike političke propuste i megalomanske i nikad isplative investicije, među kojima i subotičke ‘Azotare’«. Inače, Kopilović je poznatiji po događajima u Subotici 1971. – 1973., kada je kao partijski tajnik svojim zapaljivim govorima najviše pridonio inkriminaciji i progonu članova Bunjevačkog kola (Grgo Bačlija, Balint Vujkov, Naco Zelić itd.).

9. rujna 1926. – Neven piše da Albe Malagurski, gradonačelnik Subotice (inače stric čuvene književnice Mare Malagurski i kulturno-prosvjetnog radnika Ivana Malagurskog Tanara) boluje već šest mjeseci. Zamjenjuje ga podnačelnik dr. Matija Evetović. Neven zamjera Gradu Subotici što plaća obojici mjesečno po 12.000 dinara i postavlja pitanje: Zar to nije luda politika?

10. rujna 1914. – Bácskai Hìrlap piše da je saborski zastupnik Aleksandar Vojnić od Bajše (1865. – 1948.), odnarođeni izdanak plemenite hrvatske obitelji Vojnići od Bajše, koja je dala Subotici prvog suca povlaštenog komorsko-kraljevskog trgovišta Subotice (Stipan Vojnić), 8. rujna poslijepodne brzim vlakom došao iz Budimpešte u Suboticu. U Subotici nije bio više od dva tjedna. Sa zadovoljstvom je izjavio kako su njegova supruga Konstancia (Szilárdka) Rohonczy i dvije kćerke Margit i Konstancia (Szidi) u utorak došle iz Londona, gdje ih je zatekao Prvi svjetski rat. Baronice su se sjajno provele u Londonu, jedino je putovanje morem bilo opasno zbog podvodnih mina. Baron je 10. rujna prijepodne posjetio ranjenike u subotičkoj Gradskoj bolnici. Dugo je razgovarao s njima i priopćio im dobre vijesti s bojišta.

10. rujna 1930. – Hrvatska straža piše da je u Subotici 31. kolovoza svečano blagoslovljen Zavod Kćeri Milosrđa III. reda sv. Franje posvećen sv. Tereziji Maloga Isusa. Svečanosti je prisustvovalo oko 2.000 vjernika. Bilo je i zastupnika vlasti i prosvjete. Ispred novoosnovanog zavoda je kerski župnik Blaško Rajić održao prigodan govor, gdje je istaknuo svrhu dolaska časnih sestara Kćeri milosrđa u Suboticu. Nakon govora, obavio je čin posvete. Čin kuma je obnašao veliki dobrotvor samostana dr. Lazar Lipozenčić. 

Najava događaja

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay