Arhiv tekstova

Muzejska priča o dolini Neretve

Metković, grad u Dalmaciji u sastavu je Dubrovačko-neretvanske županije. Zemljopisni smještaj Metkovića, te otvorenost doline Neretve prema moru svrstava ga u mediteranske gradove sa svim utjecajima koje mediteranski civilizacijski i klimatski krug donosi. Smješten na samoj granici dvaju nekadašnjih svjetova: Venecije i Osmanskog carstva, Metković je ipak sačuvao svoju pripadnost hrvatskom nacionalnom biću.
Prirodoslovni muzej Metković je lokalna institucija čiji rad u potpunosti financira Grad Metković.  Zadatak mu je da pruža pogled u prošlost, informira o sadašnjosti i pomaže u predviđanju budućnosti okoliša koji se mijenja pod utjecajem klimatskih promjena. 
Kao i svaki muzej, ima moć stvaranja jedinstva na društvenoj i političkoj razini, ali i na lokalnoj. Lokalni muzeji pružaju osjećaj zajednice i mjesta slaveći kolektivno naslijeđe, nudeći sjajan način za upoznavanje povijesti određenog područja, a to je ono na čemu upravo i počiva priča ovog muzeja: Neretvani i njihov okoliš kroz stoljeća, sve povijesne mijene imena rijeke i onog što je bilo značajno za stanovnike u tim trenutcima –  Naro, Narentium, Neretva . 
Od antike, kada je Marko Porcije Katon zapisao: »Kažu da je rijeka Naron velika, lijepa i bogata ribom«.
U antičkim vrelima spominje se izvrsnost biljke perunike (Iris Illyrica), koja je rasla na obalama rijeke Naron, a koristila se u ljekovite i kozmetičke svrhe do venecijanske izreke »Narenta maledetta da Dio« – Neretva od Boga prokleta, zbog malarije koja je dolinom vladala sve do pred drugi Svjetski  rat kada su u vode Neretve puštene dvije vrste riba: gambuziji i babuške koje su iskorijenile komarce koji prenose malariju. Danas je dolina jedan od osam zaštićenih kulturnih krajolika Hrvatske zbog svog posebnog jendečkog krajolika. Jendeci su kanali koje su Neretvani stoljećima kopali da dreniraju močvarno tlo i dobiju male obradive parcele.

Stalni postav

»Prirodoslovni muzej Metković je u sadašnjoj zgradi otvoren 17. srpnja 2015. godine, ali njegova povijest seže u 1948. godinu, kada je utemeljena Ornitološka zbirka Metković. Ujesen 1947. godine ornitolog Dragutin Rucner prvi put dolazi u dolinu rijeke Neretve i susreće se s članovima Lovačkog društva iz Metkovića. Iz zajedničke ljubavi prema pticama rađa se ideja o osnivanju Ornitološke zbirke koja bi javnosti prikazala bogatstvo ptičjeg svijeta donjeg toka rijeke. Lovačko društvo je osiguralo sredstva potrebna za istraživanje ornitofaune, a zauzvrat su izrađivani preparati za zbirku. Višegodišnje istraživanje raznolikosti i biologije ptica donjeg toka rijeke Neretve provedeno je u svim godišnjim dobima od 1948. do 1953. godine. Dragutin Rucner razdijelio je područje istraživanja na staništa i u svakom staništu bilježio ptičje vrste na gniježđenju. Ornitološka zbirka u Metkoviću za javnost je otvorena 1952. godine u prostorijama Lovačkoga društva i sastojala se od 240 preparata ptica«, kaže ravnateljica ovog muzeja Ivana Baće i navodi kako je rezultate svojih istraživanja Rucner objavio u više radova: Ptice doline Neretve, Novi podaci za poznavanje ornitofaune Donje Neretve, Nadopuna poznavanju ornitofaune Donje Neretve, Nadopuna poznavanju ptica doline Neretve (III.) i O životu ptica u dolini Neretve. 
»Od svog prvog posjeta 1947. godine Dragutin Rucner pohodio je dolinu Neretve tijekom cijeloga života, vezan uz nju pticama i ljudima. Stalnim postavom prikazane geološke i biospeleološke specifičnosti delte rijeke Neretve prikazane su staklenim panelima, a petrografija je vizualizirana uzorcima kamena iz lokalnih kamenoloma. Kroz drugu, treću i četvrtu sobu protežu se trodimenzionalni prikazi vodenih i kopnenih staništa delte rijeke Neretve – od močvare, tršćaka i kanala, longitudinalnog vodenog toka rijeke, kamenjara i točila, šumskih staništa pa do antropogeno uvjetovanih naselja i poljoprivrednih površina. Dioramski prikazi završavaju ‘aerodromskom’ scenom selidba ptica te scenama zimovanja u vodenim i kopnenim staništima. Popraćeni su video materijalom ponašanja životinja u specifičnom staništu, zvukovima glasanja ptica i vodozemaca, multimedijalnim prikazom bioraznolikosti staništa kao i raznovrsnošću kukaca, puževa i školjkaša u vodenim i kopnenim staništima delte Neretve. Iz treće sobe izlazi se u vrt Muzeja koji u autohtonoj vegetaciji pruža dom pticama i kukcima u kućicama za ptice i hotelu za kukce«, kaže Ivana Baće i naglašava kako je maleni Prirodoslovni muzej u Metkoviću mjesto gdje se susrećete s autentičnom Neretvom, punom iznenađenja, zvukova,boja i mirisa, a Dubrovačko-neretvanska županija ima više od 40 muzeja i galerija. 
»Sve promjene i današnja borba da se nastavi skladan suživot čovjeka i živog svijeta mogu se pratiti  u digitalnom i interaktivnom obliku. Pjev ptica koji vas okružuje i šum vode u prostoru pretvaraju vaš posjet u jedinstveno iskustvo zvukova, glasova, svjetla i riječi. Korak po korak, sve više ste uronjeni u intimno putovanje i introspektivni dijalog. Provodeći ugodno vrijeme u Muzeju, svatko ovdje pronalazi priču koja ga nekako povede i u sjećanja  na njegov zavičaj.« 

Prirodna baština doline Neretve

Projekt »Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve s ciljem razvijanja javne svijesti o važnosti očuvanja bioraznolikosti i georaznolikosti kroz promociju, edukaciju i interpretaciju zaštićenih dijelova prirode i ekološke mreže Natura 2000.« lociran je i /ili povezan sa sljedećim kategorijama područja prirodne baštine.
»Projekt ‘Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve’ vrijedan je više od 14 milijuna kuna, a čiji je nositelj Dubrovačko-neretvanska županija, bliži se kraju. Realizirano je tako uređenje posjetiteljskog centra Vrata Neretve i planinarskog doma – rekonstrukcija škole u Baćini, uređenje izložbenog prostora – postav muzeološke koncepcije za ‘prvu prostoriju’ Prirodoslovnog muzeja u Metkoviću kao i uređenje edu-eko kompleksa i izgradnja vjetro-orgulja na brdu Trovro u Rogotinu. Postavljene su i uređene promatračnice za bioraznolikost s edukativnim sadržajem te postavljene informativne ploče edukativnog karaktera na Baćanskim jezerima, a napravljena je i revitalizacija i uređenje poučnih staza i šetnica namijenjenih pješacima na području značajnog krajobraza Predolac – Šibenica. Nadalje, uređen je edu-eko vrt u sklopu Osnovne škole fra. Ante Gnječa u Staševici, uređeno eko dječje igralište edukativnog sadržaja na temu zaštićenih dijelova prirode u Otrić Seocima, a nabavljena je i postavljena oprema i sustav tehničke zaštite na području Predolac – Šibenica i brdu Babina gomila. Kroz zaokruženu priču o prirodoslovnoj i geološkoj baštini Neretve posjetitelji mogu vidjeti kako geološke sile, vrijeme, voda i čovjek djeluju na teksturu stijena, te posljedice djelovanja unutarnjih i vanjskih sila na objekte poput jama i špilja, a u sklopu geološkog stupa geološke profile i fosile. Interaktivna mapa s prostornim rasporedom speleoloških objekata prikazuje njihovu rasprostranjenost i bogatstvo u delti«, kaže Ivana Baće.
Zvonko Sarić