Arhiv tekstova
Novi prinosi iz društvenih i humanističkih znanosti
Izišao je dvanaesti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Na 416 stranica objavljeno je 12 znanstvenih i stručnih radnji koje tematiziraju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u sedam tematskih cjelina, u kojima autori radova donose nove i aktualne prinose iz društvenih i humanističkih znanosti, značajnih za sve subetničke skupine Hrvata u Vojvodini.
Povijest, pravo, politologija
U prvoj cjelini pod nazivom Povijesne znanosti – prostor, procesi, događaji nalazi se šest radnji, a otvara ju suradnik iz Zagreba Mario Bara radom Naselje Šokac – prilog najranijim spomenima šokačkog etnonima u razdoblju od početka 16. do prve polovine 17. stoljeća. Profesor povijesti iz Subotice Vladimir Nimčević svoju temu smješta u 17. i 18. stoljeće pod naslovom Predci plemenite obitelji Vojnić od Bajše i njihovo doba – u svjetlu dostupnih izvora, a Ladislav Heka iz Segedina se bavi temom Trianonski mirovni ugovor i razgraničenje u Bačkoj (Nastanak i dokinuće ‘Nove Subotice’). Životopisi dviju redovnica teme su suradnika iz Zagreba Ivana Armande: Život s. Amate Skenderović (1910. – 1964.) i njezino mjesto u povijesti Družbe sestara Naše Gospe i S. Mala Tereza Vidaković (1911. – 1966.) – prva dominikanka s bačkih ravnica. Još jedan naš suzavičajnik svjetskoga glasa bio je temom Jadranke Kraljević iz Zagreba naslovljene Veliki sin Vojvodine: akademik Gaja Alaga, poznati svjetski teorijski fizičar.
U drugoj cjelini Pravo i politologija Darko Gavrilović iz Novog Sada piše rad Mirotvorni odgoj i opstojnost Hrvata u Srbiji. Autor daje kraći pregled položaja Hrvata u Srbiji i analizira mogućnosti za uvođenje mirotvornog odgoja u školski i izvanškolski sustav u Srbiji.
Sociologija, demografija naslov je treće cjeline u kojoj Dražen Živić iz Zagreba donosi rad Aktualne demografske odrednice i indikatori demoreproduktivne održivosti Hrvata u Vojvodini. U njemu prikazuje, analizira i interpretira aktualne trendove u demoreprodukciji hrvatskoga stanovništva u Vojvodini te ocjenjuje njihovu uzročno-posljedičnu povezanost uz recentne promjene u biološkoj strukturi hrvatske populacije.
Jezikoslovlje, etnologija
Aktualnost tema se ogleda u četvrtoj cjelini Jezikoslovlje u kojoj dva jezikoslovca pišu o temi govora Hrvata u Vojvodini. Filip Galović iz Zagreba daje prinos Govor mjesta Sonte u Vojvodini u kojem na temelju recentnih terenskih istraživanja izdvaja i analizira bitnije fonološke i morfološke karakteristike toga mjesnoga govora, koji je dio slavonskoga dijalekta.
Miro Marcikić, iz Udruge hrvatsko-američkih stručnjaka, donosi rad naslovljen Jezikoslovni osvrt na ‘Gramatički i pravopisni priručnik bunjevačkog jezika’ u kojem otkriva niz netočnosti, nedorečenosti, arbitrarnosti i preskriptivnosti, obilje hrvatizama i srbizama, tipoloških pogrešaka, banalnosti te novoga fenomena u političkom pothvatu nasilnoga stvaranja tzv. bunjevačkog jezika – uvođenje umjetnih ikavizama u bunjevački govor.
Sociokulturna antropologija i etnologija naziv je pete cjeline u kojoj su dvije radnje vezane uz terensko istraživanje tradicijske kulture banatskih Hrvata, pod mentorskim vodstvom dr. sc. Milane Černelić. Prva je rad studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, Branimira Bilafera i Dominika Horvata Posmrtni običaji u Opovu i Starčevu. Druga je radnja plod suradnice Zavoda Katice Naglić iz Surčina Svadbeni običaji u Starčevu i Opovu.
U šestoj cjelini pod nazivom Povijesna građa Vladimir Nimčević donosi vrijedna istraživanja iz relativno nedostupne građe, ponajviše zbog jezika kojim je pisana, a rad je naslovljen Matica krštenih segedinskog samostana kao izvor za povijest bunjevačkih Hrvata. Matica sadrži brojna prezimena koja imaju nositelje i u Subotici.
U sedmoj cjelini Prikazi knjiga (str. 317-347) nalazi se trinaest prikaza znanstvenih i publicističkih djela o vojvođanskim Hrvatima koje potpisuju Davor Bašić Palković, Dominik Deman, Klara Dulić Ševčić, Katarina Čeliković, Vladimir Nimčević, Luka Poljak, Dražen Skenderović, Alka Stropnik, Petar Vuković i Zlata Vasiljević.
Godišnjak se može nabaviti u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica) ili naručiti putem elektroničke pošte ili telefonom. Cijena primjerka je 1.000 dinara.
(ZKVH)
