Arhiv tekstova

Ja­sna većina

Politički predstavnici manjinskih zajednica na Kosovu zatražili su od Pregovaračkog tima Kosova da u okviru procesa decentralizacije budu formirane nove općine u kojima će te zajednice činiti većinu. Nositelj Srpske liste Kosova Oliver Ivanović izjavio je da nije važan broj novih općina, već veličina teritorija odnosno »da budu kompaktan teritorij i da imaju jasnu srpsku većinu, što znači ne manje od 70 posto Srba«. 

 

Dru­gačije viđenje

Drugog dana suđenja šestorici bivših čelnika Herceg Bosne pred Haškim sudom (ICTY), optuženi general Slobodan Praljak je uz dopuštenje vijeća u sudnici izložio povijesno-sociološku analizu zbivanja povezanih s ratovima u bivšoj Jugoslaviji, poglavito hrvatsko-boš-njačkim sukobom u BiH 1993./94. u kojem su počinjeni zločini za koje ga tereti optužnica. 

 

Uboj­stvo svje­do­ka

U Novom Beogradu, u kafiću nedaleko od hotela »Jugoslavija«, ubijen je Vojislav Jekić (58) iz Beograda, bivši načelnik policije u Loznici koji je svjedočio na suđenju optuženima za ubojstvo Željka Ražnatovića Arkana. On je svjedočeći na suđenju optuženima za taj zločin u Okružnom sudu u Beogradu u vezu sa zločinom doveo bivšeg načelnika Resora državne sigurnosti Srbije Radomira Markovića i još neke suradnike te službe. 

Lo­ci­ra­ti, uhi­ti­ti i iz­ručiti

Europska komisija je u Bruxellesu najavila da će prekinuti pregovore sa Srbijom i Crnom Gorom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) ako »u sljedećih nekoliko dana« ne bude uhićen ratni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić. »Ako se to ne dogodi u sljedećih nekoliko dana, onda nemamo drugog izbora nego otkazati sljedeći krug pregovora«, izjavio je povjerenik Europske komisije za proširenje Olli Rehn nakon susreta sa srpsko-crnogorskim ministrom vanjskih poslova Vukom Draškovićem. Sljedeći krug pregovora o SSP-u zakazan je za 11. svibnja u Beogradu. Rehn je rekao da cijeni to što Beograd čini na razbijanju mreže oko Mladića, ali da to nije dovoljno te da je krajnje vrijeme da se »posao dovrši, što znači da ga se locira, uhiti i izruči u Haag«.

Pred­sje­da­nje

Hrvatska će sljedećeg tjedna preuzeti predsjedanje Procesom suradnje zemalja jugoistočne Europe (SEECP), regionalnom organizacijom usmjerenom na jačanje odnosa između balkanskih zemalja, na summitu SEECP-a u Solunu 3. i 4. svibnja. SEECP je jedna od regionalnih inicijativa zemalja jugoistočne Europe – Albanije, Srbije i Crne Gore, Makedonije, Bugarske, Rumunjske, Turske, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Grčke, osnovana 1996. godine. 

Te­sli­ni sno­vi 

Prigodnim kulturnim programom u kino dvorani u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovo naselje, Zajedničko vijeće općina (ZVO) obilježilo je 150. obljetnicu rođenja hrvatskoga i svjetski poznatog izumitelja i istraživača na polju elektrotehnike, Nikole Tesle (Smiljan kraj Gospića 1856. -New York1943.). Obilježavanje obljetnice je održano pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, a među brojnim uzvanicima su bili i pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske Mirko Marković, predstavnici Vukovarsko-srijemske županije, generalna konzulica Srbije i Crne Gore u Vukovaru Bojana Ristić, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke i saborski zastupnik Vojislav Stanimirović te episkop osječko-poljski i baranjski Lukijan. Predsjednik ZVO-a Dragan Crnogarac je pozdravljajući naglasio je kako: »mnoge Tesline snove danas živimo kao stvarnost« te je dodao »neka se mostovi koje je Tesla izgradio između Srba i Hrvata nikada ne sruše.«

Za­dušna mi­sa 

U crkvi svetog Marka u Beogradu u nedjelju je služena zadušna misa poginulima u akciji hrvatske vojske i policije »Bljesak« u zapadnoj Slavoniji 1995. godine. U vijesti agencije Beta kaže se kako se »1. svibnja navršava jedanaest godina od ofenzive hrvatskih snaga na područje zapadne Slavonije koje je do tada bilo u sastavu samoproglašene »Republike Srpske Krajine«. Tijekom dvodnevne operacije »Bljesak«, koja je započela 1. svibnja 1995. godine oko 5 sati ujutro artiljerijskim napadom na Pakrac, hrvatska vojska preuzela je kontrolu nad zapadnom Slavonijom. 

 

Svje­dočenje

U povodu 61. obljetnice proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac održan je komemorativni skup na kojemu su bili predstavnici hrvatskih vlasti, preživjeli logoraši, rodbina preživjelih i brojni posjetitelji. Komemoracija je počela minutom šutnje ispred spomenika jasenovačkim žrtvama. 

Predsjednica Savjeta spomen-područja Jasenovac dr. Zorica Stipetić istaknula je kako je 22. travnja 1945. »nekoliko stotina zatočenika krenulo u neizrecivo herojski proboj iz logora, vjerojatno jedini takav u okupiranoj Europi prepunoj koncentracijskih logora«.

»Učinili su to i zato da bi preživjeli i svjedočili istinu o tom strašnom mučilištu i gubilištu najvećem u NDH. Ima mnogih koji smatraju kako su istine o logorima najdublje i najvažnije istine moderne hrvatske povijesti«, rekla je Stipetić.

Predsjednik Republike Stjepan Mesić u svom obraćanju okupljenima istaknuo je kako se komemoracijom proboja logoraša želi pokazati da se ne zaboravljaju užasi koji su ovdje počinjeni. »Došli smo da potvrdimo našu odlučnost da se nešto slično nikada ne ponovi ni ovdje, ni bilo gdje drugdje«, rekao je hrvatski predsjednik, dodavši kako smo »i mi na prostoru bivše Jugoslavije, u ratovima u kojima se zajednička država raspala, bili suočeni s etničkim čišćenjima, ratnim zločinima i genocidom«. To nas, poručuje Mesić, »ne smije obeshrabriti nego nam mora biti dodatni poticaj da ne posustanemo u borbi za svijet ravnopravnosti, uzajamne tolerancije i svijet mira«.

Pra­vo i dužnost

U Okučanima se pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, obilježila 11. obljetnica vojno-redarstvene akcije Bljesak, u kojoj je oslobođena Zapadna Slavonija. Akcija Bljesak počela je 1. svibnja 1995. u 5,30 sati, a završila sljedeći dan poslijepodne. Za 36 sati oslobođeno je 500 četvornih kilometara okupiranog teritorija Zapadne Slavonije, pri čemu su poginula 42 hrvatska branitelja, a 162 su ranjena. 

Tom prigodom Šeks je istaknuo kako je vojno-redarstvena akcija Bljesak bila jedna od najsjajnijih operacija Hrvatske vojske i redarstva u pravednom i obrambenom Domovinskom ratu. Naglasio je kako je Republika Hrvatska imala pravo i dužnost osloboditi okupirana područja te da je tom akcijom slomljena kralježnica srpske terorističke tvorevine u Zapadnoj Slavoniji. »I ova obljetnica treba biti dio borbe protiv zaborava, a za povijesnu istinu«, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora. 

Zvončići

Prije jedanaest godina, 2. svibnja 1995., srpske paravojne postrojbe napale su glavni grad Republike Hrvatske Zagreb, raketnim sustavom »Orkan« s kazetnim punjenjem, u kojem su bili tzv »zvončići«, kako bi se osvetile za vojni poraz koji im je zadan dan prije na zaposjednutim hrvatskim područjima u zapadnoj Slavonji. 

Da je riječ o odmazdi Srba s okupiranih hrvatskih područja zbog vojnog poraza u vojno-redarstvenoj akciji »Bljesku«, otvoreno je potvrdio pred televizijskim kamerama tadašnji vođa pobunjenih Srba Milan Martić. Zbog zapovijedi da se napadne Zagreb, Međunarodni sud u Haagu optužio je Milana Martića za ratni zločin. U napadu na Zagreb, koji je ponovljen i sutradan, 3. svibnja 1995., poginulo je šestero civila, 39 je teško, a 136 lakše ranjeno. 

 

Gla­vaš

Državno odvjetništvo zatražilo je odobrenje za pokretanje kaznenog postupka protiv Branimira Glavaša zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, izjavio je predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, a potvrdila glasnogovornica Državnog odvjetništva RH (DORH).

Glavni državni odvjetnik stavio je 25. travnja zahtjev za odobrenje pokretanja kaznenog postupka protiv Glavaša zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i to po članku 120. Osnovnog krivičnog zakona RH, koji je bio na snazi do 1998.

Zahtjev za odobrenjem kaznenog progona Glavaša preko glavnog državnog odvjetništva zatražilo je osječko Županijsko državno odvjetništvo.

Glasnogovornica DORH-a za sada nije željela ništa više reći o tom zahtjevu niti za što točno Glavaša osječko tužiteljstvo sumnjiči. Vrlo je izgledno da će, s obzirom na dosadašnju praksu, Povjerenstvo predložiti Saboru da Glavašu skine zastupnički imunitet.

Pre­ki­nu­ti pre­go­vo­ri

Europska unija prekinula je pregovore zbog toga što Srbija nije izručila bjegunca Ratka Mladića, rekao je komesar za proširenje Olli Rehn, Carla del Ponte navodi kako je obmanuta, a suspenziju pomoći SiCG najavio je i veleposlanikSAD u SiCG Michael Polt. Pregovori su prekinuti, a ne suspendirani, što znači da brzo mogu biti nastavljeni čim Ratko Mladić bude izručen Hagu, objašnjavaju analitičari.

Olli Rehn je, poslije telefonskog izvješća glavne tužiteljice Haškog suda Carle del Ponte, rekao kako mora kazati da je razočaravajuće to što Beograd nije mogao locirati, uhapsiti i izručiti Ratka Mladića Hagu. »Komisija zbog toga mora otkazati pregovore o stabilizaciji i pridruženju. Komisija je spremna nastaviti pregovore čim Srbija postigne punu suradnju. Srbija mora pokazati da nitko nije iznad zakona i da će se svako tko je optužen za teške zločine pojaviti pred sudom. Procjena haške tužiteljice o suradnji s Hagom je negativna, zato je Europska komisija morala otkazati pregovore o približavanju«, rekao je Olli Rehn. 

Prema podacima kojima raspolaže haško Tužilaštvo, u Srbiji nema »konkretnog i koordiniranog plana za uhićenje Ratka Mladića«, a potraga za njim je »neprofesionalna, pa je lako reći da nije moguće naći ga«