Arhiv tekstova

Vlasnik privatne tvrtke »Panon« iz Subotice, koja se bavi prodajom elektromotora i reduktora, Mirko Kopunović (1952.) trenutke svog slobodnog vremena najradije voli provoditi u društvu u pčela, baveći se svojim hobijem – pčelarstvom. Kako je to »druženje« započelo i što sve (najosnovnije) treba znati o pčelarstvu, saznat ćemo iz ovog kraćeg razgovora, vođenog u vrijeme još uvijek duboke hibernacije malih i vrijednih proizvođača meda.

4Puki slučaj je, moglo bi se slobodno reći, glavni krivac za Vaš današnji hobi. Što je uvjetovalo taj »slučaj«?

Jedan odlazak u voćnjak kod prijatelja, susret sa pčelama i svime što uz njih ide, ostavio je duboku impresiju u meni i razvio želju da se i sam počnem baviti pčelarstvom. Također lijepi osjećaj boravka u prirodi, koji neizostavno ide uz ovaj hobi, još više je pojačao probuđeni afinitet.

4Kako biste Vi, kao  pčelar, komentirali uvriježeno mišljenje o opasnosti bivanja u neposrednoj blizini pčela?

Prije svega ubod pčele može biti iznimno opasan – osobito za osobe koje pate od određenih oblika alergije i može, konkretno, dovesti i do nastanka gušenja. Na samom početku bavljenja ovim hobijem i sam sam bio »žrtva« nekoliko uboda, ali generalno gledano, pčela napada samo ukoliko joj se netko nađe na putu i »ometa« je u njezinom poslu.

4Kada ste posve sami i bez asistencije starijeg pčelara mentora, sami proizveli svoj prvi med?

Iako se mnogo duže bavim pčelarstvom kao hobijem, tek sam negdje prije pet godina prvi puta sam proizveo med. Ali sve to spada isključivo u »proizvod« malog hobija, jer je za pravo bavljenje pčelarstvom i za proizvodnju meda potrebno imati barem 25 košnica.

4S koliko košnica raspolažete u ovom trenutku?

Nažalost, trenutačno imam svega tri svoje košnice, jer mi je tijekom prošle godine varoa (opaka napast koja ubija pčele) napala i »pobila« jedanaest košnica. No, kako sam preuzeo nekoliko košnica od prijatelja, koji trenutačno nije u mogućnosti baviti se svojim košnicama, za ovu sezonu bit će desetak košnica u voćnjaku na Kelebiji pokraj Subotice.

4Koliko pčela »živi« u jednoj košnici?

U prosjeku negdje oko 30.000 pčela.

4Koju vrstu meda proizvode Vaše pčele?

Osnova nastajanja određene vrste meda, tj. okusa koji pčele proizvode ovisi prije svega o vrsti ispaše i selidbi košnica. S obzirom na to da se ne bavim intezivnim pčelarstvom i košnice ostaju u voćnjaku, s proljeća prvi med koji se uzima je bagremov med, dok onaj od vrbe, jabuka ili, primjerice bresaka se ostavlja pčelama. Sve se to događa u periodu od ranog proljeća pa sve do konca svibnja mjeseca.

4No, unatoč »statičnosti« Vaših košnica i one tijekom jednog perioda napuštaju Vaš voćnjak i »putuju« put nove ispaše. O kojoj se destinaciji i godišnjem dobu radi?

Koncem lipnja običavam »odnijeti« svoje pčele na novu ispašu u Malu Bosnu, gdje se njihovo »hranjenje« vrši na suncokretu i ukoliko bude kiše poslije žetve, moguća je ispaša i na bosiljku.

4Ovaj razgovor vodimo u vremenu kad su vani još uvijek hladnoće svojstvene veljači i pčele provode zimu u nekoj vrsti hibernacije. Kada završava njihovo »zimovanje«?

Pčele svoje zimsko mirovanje završavaju negdje sredinom ožujka, kada i počinje buđenje prirode i cvjetanje prvih biljaka, a sve to se događa u dobi kada je vani negdje oko 14 stupnjeva. Pčele to same instinktivno osjete i kreću u akciju