Arhiv tekstova
Očekivanja nakon Trianona, zahtjev za uvođenje hrvatskog u škole
5. lipnja 1921. – Neven izvještava da je mađarska delegacija u Parizu potpisala 4. lipnja mirovni sporazum (u historiografiji poznat kao Trianonski mir). Izražava svoju radost, ali zaključuje: »Naša radost je za danas samo polovična, doklegod ne budemo vidjeli i Bunjevce bajskog trokuta s nama ujedinjene u Jugoslaviji!«
6. lipnja 1920. – Neven izvještava da je rješenjem Ministarstva prosvjete Kraljevine SHS ravnatelj gradske gimnazije u Subotici Ivan Vojnić Tunić imenovan povjerenikom za bajsku srednju školu.
7. lipnja 1896. – Subotičke novine donose molbu Ivana Malagurskog, Karla Đukića i njihovih drugova adresiranu na mađarskog ministra prosvjete Đulu Vlašića (Wlassics Gyula) u kojoj se traži da se na temelju 58. članka 38. zakonskog članka od 1868., koji jamči poučavanje djece na njihovom materinskom jeziku, uvede hrvatski jezik kao nastavni jezik u bunjevačkim odjelima u Subotici. Učenici u salašarskim školama na Verušiću, Vamteleku, Đurđinu, Tavankutu, Šebešiću i drugim pustarama su isključivo bunjevačka djeca. U III. i IV. krugu bunjevačka djeca čine ogromnu većinu, a u I., II. i V. čine polovicu učenika. U molbi piše između ostalog: »Mi Bunjevci, skromno potpisani, koji govorimo dalmatinski (srpsko-hrvacki) jezik, te sačinjavamo veću polovicu stanovništva subotičkog, mi koji se ne dasmo niti ćemo se dati nadmašiti ma od koga u domoljublju i uslugi otačbine naše: mi – bar nadamo se – ne možemo biti rišeni prava, što je zajamčeno svakom narodu ove zemlje«.
8. lipnja 1937. – Obzor javlja da je 6. lipnja u Subotici održan veliki zbor pristaša Vladka Mačeka. Glavni govornik na zboru je bio Sándor Pummer iz Novog Sada, koji je na mađarskom jeziku prikazao trenutačnu političku situaciju i ideje HSS-a. Poslije njega su, također na mađarskom, govorili Lukács Horváth i Petar Bogić. Na koncu je govorio narodni zastupnik Josip Vuković Đido.
9. lipnja 1906. – Fruškogorac piše da je na Duhove u Kamenici na livadi gdje leži vodenica dr. Mirkovića mjesna Hrvatska čitaonica održala svoj prvi izlet: »Zasluga za sve ovo ide g. predsjednika L. Kosku g. tajnika, učitelja Cuvaja i cijeli odbor, koji nije žalio truda, da im ovo pravo narodno slavlje što ljepše uspije. Bilo je vrlo lijepo posjećeno«.
9. lipnja 1906. – Fruškogorac piše da se petrovaradinsko Hrvatsko pjevačko društvo Neven vratilo iz Zemuna s proslave desetogodišnjice Hrvatskog pjevačkog društva Odjek u Zemunu.
9. lipnja 1906. – Fruškogorac piše da HPD Neven priređuje u Petrovaradinu u gostioni K bijelom volu 10. lipnja koncert s plesom.
10. lipnja 1883. – Bácskai Ellenőr piše da su Dalmati (Hrvati) glede vjere isti s Mađarima i da su se borili u Mađarskoj revoluciji 1848. – 1849. ne protiv mađarske domovine nego za nju u bitkama kod Srbobrana i Kaponje.
11. lipnja 1939. – Hrvatski dnevnik piše da se u Subotici priprema proslava dana hrvatskih seljačkih učitelja braće Radića (Stjepana i Pavla). Dana 11. lipnja narodni zastupnik Josip Vuković Đido otići će u Tavankut, gdje će prisustvovati mjesnim proslavama na trima mjestima, a poslije se vraća u Suboticu, gdje će biti na proslavi u Hrvatskom domu, koju priređuju omladinci Hrvatskog akademskog kruga Matija Gubec.
11. lipnja 1940. – Obzor javlja da je u Mitrovici održana plenarna sjednica gradskog zastupstva, prva poslije 17. travnja, kada je došlo do sukoba između predstavnika HSS-a i JRZ-a. Na sjednici od 10. lipnja je izglađen sukob HSS-a i JRZ-a koji je nastao na sjednici od 17. travnja.
