Arhiv tekstova
Mikić na Balkanskim igrama, posveta barjaka društva Odjek u Zemunu
29. svibnja 1935. – Napló piše da je Jovan Mikić, atletičar subotičkog atletskog društva Bačka, kao predstavnik Jugoslavije na Balkanskim igrama u Ateni osvojio drugo mjesto u desetoboju. Iako je, piše, prvi puta nastupao na Balkanskim igrama, opravdao je očekivanja i završio iza svjetski poznatog bugarskog desetobojca Dojčeva. Natjecanja u desetoboju održana su na Mramornom stadionu u subotu i nedjelju. Rezultati su sljedeći: trčanje na 110 metara s preponama – Herold 17,2 s., Mikić 18,7 s. Bacanje diska: Dojčev 37,63 m, Mikić 33,39 m. Skok s motkom: Dojčev 3,81 m, Mikić 2,70 m. Bacanje koplja Pataerakis 50,32 m, Mikić 49,40 m. Utrka na 1500 m bez prepona: Paterakis 5 min, Mikić 5 m i 0,7 s. Konačni rezultat: Dojčev 6.293 bodova, Mikić 5.721 bodova. Napomene radi, Jovan Mikić je rođen u nacionalno mješovitom braku šokačkog Hrvata Aleksandra Mikića iz Titela i majke Srpkinje Darinke Alimpić iz Sombora 13. svibnja 1914. Kršten je u katoličkoj crkvi u Opovu 24. svibnja 1914. (pod red. br. 27/1914). Mikići su u Subotici smatrani za Bunjevce.
30. svibnja 1940. – Obzor piše da je u gradskoj vijećnici u Srijemskoj Mitrovici održana osnivačka skupština Muzejskog društva Sirmium, koje je osnovano 1936., ali su mu pravila odobrena tek 1940. godine. Skupštinom je predsjedao predsjednik privremenog upravnog odbora Franjo Rački, katolički župnik i mjesni hrvatski prvak. Na skupštini je bio prisutan Miodrag Grbić, kustos Muzeja kneza Pavla iz Beograda. Izabran je upravni odbor u koji su ušli predsjednik Franjo Rački, dopredsjednik Nikola Popović, tajnik i kustos Miroslav Stojković i blagajnica gospođa Bikar.
31. svibnja 1991. – Zagrebački politički tjednik Glasnik piše da su »subotički … Hrvati na mramornu ploču Pučke kasine, postavljenu 1936. u čast 250. obljetnice selidbe Hrvata iz krševitih krajeva južne Hrvatske u južnu Ugarsku urezali i ove stihove (…) ‘I nek nam dođu dani, krvavi, teški i crni, / Oblaci makar će gusti čitavo nebo nam skriti, / I onda svi ćemo hrabro / gromovnim glasom zboriti / Hrvati bili smo uvijek – Hrvati i od sada biti!’«.
1. lipnja 1907. – Fruškogorac piše da Hrvatski sokol u Rumi priređuje uz sudjelovanje vojničke glazbe 70. pukovnije u hotelu Kod Orla koncert s plesom.
2. lipnja 1906. – Fruškogorac piše da će u subotu 2. lipnja 1906. navečer biti održana posveta barjaka Hrvatskog pjevačkog društva Odjek u Zemunu i donosi trodnevni program ove svečanosti. Pozvana su i druga kulturno-umjetnička društva. Za kumu zastave je određena Anka Badaj. Program uključuje priredbe u vrtu hotela Central i prostorijama Odjeka u Zemunu, te zajednički izlet svih društava lađom u Beograd (razgledanje Beograda i Topčidera).
3. lipnja 1904. – Varaždinske Naše pravice pišu da se hrvatski književnik i magistar farmacije Vladoje Schmidt Jugović (koji je 1906. pokrenuo u Petrovaradinu tjednik Fruškogorac) preselio iz Varaždina u Srbiju, »gdje će sa svojom gospodjom, takodjer hrvatskom književnicom i našom suradnicom poraditi o što življem saobraćaju hrvatskih i srpskih književnika, koji se i onako – nažalost – malo poznadu«.
4. lipnja 1921. – Subotičke novine prenose izvadak iz govora zastupnika Hrvatske pučke stranke književnika Velimira Deželića Mlađeg u Narodnoj skupštini u Beogradu: »A podjimo medju Šokce i Bunjevce. Šta će biti oni? Gospodo, dosada smo naučeni, da se u našim krajevima vrši i provodi klasificiranje u Srbe i Hrvate po konfesiji: katolici su Hrvati, a pravoslavni Srbi. Po toj praksi nehotice postaju Bunjevci i Šokci Hrvatima.«
