Arhiv tekstova
Zborovi na smotri u Zagrebu, posvećen temelj crkve u Đurđinu
22. svibnja 1940. – Obzor piše sljedeće: »Na Hrvate u Bačkoj i Baranji čine se razne presije, koje ne mogu naći svoga opravdanja. Tako Hrvatima, koji žive u ovim krajevima 10 pa i 20 godina, a bave se torbarenjem, naloženo je od pojedinih kotarskih poglavarstava, da se moraju iseliti iz ovih krajeva. To se dogodilo torbarima u Bačkoj Topoli, pa je tu htio senator Djido Vuković intervenirati, ali ga tamošnji sreski načelnik nije htio ni primiti i senator se zato obratio jednom ministru u Beograd. Svakako bi trebalo poštediti ove siromašne ljude, koji su došli ovamo iz siromašnih krajeva da na pošten način zaradjuju svoj kruh«.
23. svibnja 1930. – Dnevnik donosi članak »Kada su došli Bunjevci u Bačku«, koji je napisan na temelju istraživanja mađarskog povjesničara Gyule Dudása. Ondje između ostaloga piše: »Da su katolici i Sloveni, odnosno današnji Bunjevci i Šokci stanovali i pre proterivanja Turaka u ovom kraju, dokazuju dokumenti. Pošto su u ovoj pokrajini za vreme Turaka stanovali većinom Sloveni, koji su se zvali Racima, nema sumnje, da su medju njima bili i Bunjevci, pošto su i oni došli iz Dalmacije, Bosne i Hercegovine. Oni su bili turski podanici i služili su u turskoj vojsci. Iz turskih vojničkih knjiga, koje su ostale i pale u ruke hrišćanskih vojsaka, vidi se, da su gotovo svi Sloveni služili po raznim taborima i njihova imena se nalaze u svim vojničkim spisima. Da su ovi Sloveni bili zaista većinom Bunjevci iz Subotice, Sombora i Bača, dokazuje to, da se imena nadjena u turskim vojnim spisima i knjigama potpuno poklapaju sa bunjevačkim imenima iz istih mesta.«
24. svibnja 1919. – Neven donosi pjesmu Josipa Vukovića Đide, hrvatskog pravaka iz Bikića, čiji stihovi glase: »Mrtva leži guja! Dindušmana nema! / Slobodan je Banat, Baranja i Bačka, / oslobodila nas ruka ti junačka / Ni Bunjevka vila nije više nema. / Svud se igra, peva. – Srbine vojniče! / Svaka živa duša hvalu tebi viče. (...) Srbine, vojniče! Blažena ti ruka, / spasitelj si posto potlačenih braća. / Da nij’ bilo tebe trpili bi muka / gorih neg’ dosada. – Neka ti je plaća / naša topla hvala, naš zagrljaj vrući / koji će nam srca srcu tvom privući.«
25. svibnja 1927. – Dom piše o nastupu pjevačkih zborova iz Tavankuta, Čikerije i Ljutova, i iz Bača i Berega u Zagrebu 21. i 22. svibnja 1926. na smotri hrvatskih seljačkih pjevačkih zborova i izložbi narodnih ukrasa. Prenosi govor predsjednika HSS-a Stjepana Radića o bačkim Šokcima: »Naši su šokački seljaci živili prije dolazka Mađara, Obra i Avara, upravo gospodski. Njihova je nošnja najljepša na svijetu. Mekoća je spojena s odvažnošću. Čuvajte tu svoju vatru i ljepotu. I moramo biti veseli da nas je ova velika seljačka sloga okupila i sdružila nam srdca, pa nek se duhom seljačkim sve zadahne, da nam naša seljačka politika bude sklada, ravnopravnosti, rada i bratstva. Živili šokački Hrvati!«
26. svibnja 1935. – Subotičke novine pišu da je 12. svibnja 1935. subotički biskup Ljudevit Budanović posvetio kamen temeljac i temelj nove crkve sv. Josipa u Đurđinu.
27. svibnja 1922. – Neven donosi članak narodnog zastupnika Bunjevačko-šokačke stranke Franje Sudarevića »Kako misle posrbiti Bunjevce«, u kome piše da su u Subotici uslijed negativne selekcije »zapostavljeni baš oni svjesni Bunjevci – koji su i za vrijeme madžarske vladavine bili gonjeni i zapostavljeni zbog rodoljublja i odlučnog slavenskog duha«.
28. svibnja 1919. – Neven piše da je Ministarstvo unutarnjih djela odobrilo pravila subotičke Dobrotvorne zadruge Bunjevaka.
