Donacije za Hrvatski dom u Zemunu, porazbijani prozori na kući Antuna Bošnjaka
15. svibnja 1861. – Zagrebačke Narodne novine pišu da je ugledni Subotičanin Ambrozije Šarčević (kasnije jedan od članova preporodnog pokreta Ivana Antunovića) za peštanski list Hirnök napisao da je Hrvat i da u Bačkoj županiji ima 92.000 Hrvata.
15. svibnja 1907. – Neven piše da su zemunski Hrvati rodoljubi odlučili utemeljiti dioničko društvo s glavnicom od 50.000 kruna u tu svrhu da u Zemunu osnuju Hrvatski dom, gdje bi se smjestila sva tamošnja hrvatska društva.
16. svibnja 1920. – Neven piše da je Stipan Matijević, bivši subotički gradonačelnik, otvorio svoj javni bilježnički ured u vlastitoj kući: Kázinci (Gombarska) ulica br. 78.
16. svibnja 1920. – Novosadsko Jedinstvo donosi rezultat nogometne utakmice između Bačke i Vojvodine (5:0), koja je održana u Novom Sadu na igralištu kod kupališta 13. svibnja.
17. svibnja 1913. – Neven donosi feljton o šokačkim svadbenim običajima i izvještava o izložbi ručnog rada učenika u Beregu koju je na Duhove priredio bereški župnik Ljudevit Budanović u prostorijama seoske škole.
17. svibnja 1924. – Subotičke Hrvatske novine donose nekrolog o Vranji Sudareviću, subotičkom liječniku i hrvatskom mjesnom prvaku. »Sin ugledne, brojne, stare subotičke porodice Sudarevića bio je on poznat ne samo svoj Subotici, nego je bio u prijateljstvu i sa najuglednijim Hrvatima u Zagrebu i po svoj Hrvatskoj.«
18. svibnja 1990. – Subotičke novine donose nastavak feljtona o subotičkoj zadužbini Marije Tošinice za siromašnu djecu koji govori kako je Dječji dom otuđen od hrvatske zajednice i na koncu zatvoren. Odgojiteljica Milica Bojanin priča: »Ne sećam se datuma kada je Dom zatvoren, ali dobro pamtim da me je jednog dana pozvala upravnica Marija Grujić i rekla: ’Dom se zatvara, ti sutra decu vodiš u Vršac!’ I to je bilo sve.«
19. svibnja 1919. – Novosadsko Jedinstvo piše da su izmijenjeni nazivi ulica u Subotici. Ulice su dobile imena po zaslužnim Srbima i Hrvatima.
19. svibnja 1939. – Subotičke novine pišu da je vojvođanski publicist Toša Iskruljev napisao članke o sonćanskim Šokcima za novosadski dnevnik Dan, gdje priznaje hrvatstvo Šokaca, nazivajući ih »šokačko-hrvatskim narodom«. Subotičke novine prosvjeduju protiv asimilatorske i zastrašivačke politike prema Šokcima: »Možda bi bilo bolje, da su te šokačke Hrvate pustili da žive i rade, kako umiju i znadu, jer bi tada bilo manje štete.«
20. svibnja 1922. – Neven piše da je šovinistički raspoložena omladina porazbijala prozore na kući Antuna Bošnjaka, uglednog somborskog Hrvata, samo zato što je pristaša prohrvatskog pravca Bunjevačke šokačke stranke Blaška Rajića.
20. svibnja 1936. – Napló piše da je Petar Pekić, subotički novinar, napisao knjigu o propasti Austro-Ugarske monarhije 1918.
21. svibnja 1920. – Subotičke novine pišu: »Opetovno smo naglasivali, da je politička greška, Bunjevcima braniti njihov nacionalni razvoj u vojvodjanskoj politici. Posljedica je nastupila, da su se Bunjevci opredijelili za Hrvate. Svaki napadaj na Hrvate i Bunjevce dobitak je za hrvatstvo. Sad nam se može nuditi vlast natrag i za Suboticu i subotički okrug, ali krenuta bujica već je porasla i našla puta – kroz srca«.
21. svibnja 1925. – Neven da piše da se Hrvatsko pjevačko društvo Neven sprema da koncem rujna ili početkom listopada krene na pjevačku turneju po Bosni, Hercegovini i Dalmaciji. Posjetilo bi Sarajevo, Mostar s izletom na izvor rijeke Bune, Gruž, Dubrovnik, Split, Šibenik, Crkvenicu, Sušak i Karlovac u kojim bi mjestima održalo koncerte.