Arhiv tekstova

Ako je o kulturama riječ, onda odgovor na pitanje »Što sijati u 2006.« za poljoprivrednike u okolici Subotice i nije neka tajna. Kukuruz i suncokret već desetljećima čine dvije trećine zasađenih ratarskih kultura na poljima sjeverne Bačke.

Međutim, ukoliko se iza istoimenog naslova pokuša(lo) raščitati kako to uraditi, onda je zacijelo vrijedilo doći prošlog petka, 10. veljače, u subotičku Gradsku kuću na predavanje kojeg su zajednički organizirali Znanstveni institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada »Agrozavod« i »Komerc-servis«, a čiji je domaćin bila lokalna samouprava.

OTVORENE ŠKARE CIJENA: Možda ponajviše zbog dugogodišnjeg iskustva da pitanje »kako« uvijek nađe oblik odgovora »nekako«, ni domaćini ni organizatori nisu se previše upuštali u razrješavanje ove dvojbe, koja poljoprivrednike ciklično muči svakog proljeća. Namjesto toga, iznošene su činjenice »koje ništa ne staju«, primjerice da je za predstojeću sjetvu na poljima subotičkog atara ostalo oko 70 posto površina, tj. nekih 55.000 hektara, kako je to rekao stručni suradnik za poljoprivredu u Općini Subotica Mirko Ostrogonac. Mogla se čuti i konstatacija dopredsjednika Općine Petra Kuntića, kako se poljoprivrednici i ove godine nalaze pred »otvorenim škarama cijena« zbog čijih bi sve širih kraka (cijena repromaterijala i finalnih proizvoda) država morala intervenirati određivanjem zaštitnih cijena. 

Petar Kuntić, međutim, misao nije završio definiranjem na što bi se zaštitne cijene odnosile: na kukuruz, suncokret, soju, svinje ili goveda, napose kada se zna rezolutan stav Ministarstva poljoprivrede o tzv. slobodnom tržištu, a čiji je »atest« uspješno prošlo pred nepune dvije godine, kada je dogovorom porušilo barikade ratara koji su upravo od države tražili zaštitnu cijenu pšenice.

KOJE SJEME KUPOVATI?: Nakon uvodnih riječi domaćina – koje uvijek gode ušima nezadovoljnih poljoprivrednika – prešlo se i na bit predavanja: koje sjeme kupovati? Po sve popularnijem načelu »kupujmo domaće«, stručnjaci Znanstvenog instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada isticali su prednosti sorti i hibrida ove kuće u odnosu na ostale, napose iz sve prisutnijeg inozemstva (SAD i Francuska), a koji su identične prezentacije već održali u Subotici i njezinoj okolici. Naravno, u seriji od desetak predavanja bilo je mnoštvo uvijek korisnih detalja vezanih za način obrade ili zaštitu pojedinih kultura, osobito nakon atipične godine (kakva je bila 2005.) za područje sjeverne Bačke.

Najpošteniji i istini najbliži stav iznio je direktor Instituta Miroslav Malešević riječima da je od dvojbe »kojem se carstvu prikloniti« prilikom odabira sjemena, važnije pitanje kome proizvode prodati. No, to je opet povratak na priču o strateškim proizvodima, zaštitnim cijenama i slobodnom tržištu, o kojima ovoga puta nije bilo riječi.