Arhiv tekstova
Poništena presuda Mihovilu Katanecu, preminuo Matija Išpanović
8. svibnja 1912. – Mitrovački glasnik piše da organizacija Hrvatskog sokola u Mitrovici priređuje 12. svibnja izlet svih sokola s podmlatkom u martinačku šumicu, i to čamcima.
8. svibnja 1938. – Naše slovo piše kako je 1. svibnja u Velikoj gostioni na Paliću proslavljena petogodišnjica gradonačelnikovanja ing. Ivana Ivkovića Ivandekića, kojoj je prisustvovalo više od 800 građana. Na banketu su govorili Vladislav Manojlović, Jaša Mačkov, Matija Evetović, Mato Stipić i Manda Šarčević (predsjednica Dobrotvorne zajednice Bunjevaka).
9. svibnja 1930. – Obzor piše da je Hrvatsko pjevačko društvo Neven iz Subotice priredilo uspješan koncert u Somboru. Izvođena su djela ruskih romantičara i jugoslavenskih skladatelja.
10. svibnja 1928. – Neven piše da je Apelacijski sud u Novom Sadu poništio presudu Okružnog suda u Subotici, koji je 21. veljače osudio Mihovila Kataneca na mjesec dana zatvora i 1.000 dinara novčane kazne za članak »Naš narodni blagdan« objavljen u Nevenu od 10. studenoga 1927. U tom članku piše da je 10. studenoga 1918. – dan kada je osnovano Bunjevačko-srpsko narodno vijeće i kada se zavijorila hrvatska zastava na tornju Gradske vijećnice – stvarniji i jači dokument o jugoslavenskoj pripadnosti Subotice nego topovi i spomenik caru Jovanu Nenadu.
11. svibnja 1919. – Neven obavještava da je raspisan natječaj na mjesto I. kantora-učitelja rimokatoličke školske stolice Općine Bereg.
12. svibnja 1935. – Naše slovo donosi nekrolog o uglednom subotičkom hrvatskom prvaku Matiji Išpanoviću, koji je umro 30. travnja 1935., u 61. godini života. Završio je učiteljsku školu u Kaloči. Kao učitelj službovao je u Bikiću, odakle je premješten u Pavlovac, a odande u Suboticu. Uslijed pritiska mađarskih vlasti, napustio je prosvjetu i posvetio se bankarstvu. Bio je član Bunjevačko-srpskog narodnog vijeća u Subotici i izaslanik na Velikoj narodnoj skupštini u Novom Sadu 1918. Poslije rata bio je školski nadzornik i upravitelj šegrtske škole u Subotici. Umirovljen je 1927., nakon 33 pune godine službe u prosvjeti. Surađivao je u mjesnim listovima Neven, Narodna sloga i Glas naroda. Bio je član mnogih subotičkih društava: organizator vatrogastva u Subotici i okolici, predsjednik podružnice Hrvatskog prosvjetnog i kulturnog društva Napredak, dopredsjednik podružnice Hrvatskog radiše, odbornik Hrvatskog prosvjetnog doma, član Hrvatskog pjevačkog društva Neven, počasni bilježnik Pučke kasine, blagajnik Udruženja gornjobačkih vinograda. Sahranjen je 2. svibnja u obiteljskoj grobnici na Kerskom groblju.
12. svibnja 1939. – Subotičke novine pišu da je prošloga tjedna započeto renoviranje zgrade Bunjevačke matice u Subotici. Popravit će se vanjski zidovi, koji su se nalazili u trošnom stanju, zatim i hodnik koji vodi s ulice u kapelicu i dvorana Đačkog križarskog bratstva koja se nalazi u dvorištu.
13. svibnja 1938. – Subotičke novine pišu da je u nedjelju na Šebešiću na svečan način obavljen blagoslov Hrvatskog doma, kojeg je podigao tamošnji ogranak Seljačke sloge. Dom je blagoslovio Ivan Lebović, a Mihovil Katanec je govorio o ciljevima Seljačke sloge. Priređen je i svečani objed, na kojem je govorio narodni zastupnik Josip Vuković Đido.
14. svibnja 1919. – Neven piše da je 12. svibnja navečer u 21 sat u Suboticu stigao delegat na mirovnoj konferenciji u Parizu, župnik Blaško Rajić. Na željezničkom kolodvoru toplo ga je pozdravio okupljeni narod, koji je do 19 sati ispunio čekaonice. Prisutni su bili i subotički senat, sva mjesna društva i društveni slojevi.
