Arhiv tekstova
Rajićev govor u Zagrebu, izlet sokolaša u Rumu
24. travnja 1939. – Hrvatski dnevnik donosi izvadak iz govora Blaška Rajića održanog u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu 23. travnja: »Bunjevci i Šokci, u ovom slučaju oni u Bačkoj i u Baranji, priznaju se za česti i uda onoga naroda, koji živi u Medjimurju, u Zagorju, u Lici, pod Velebitom, na Hrvatskom Primorju, koji s nama isti jezik govori, najvećim dijelom istu vjeru ispovijeda, odgojen na grudima iste kulture, iz koje je ustao Ante Starčević i Stjepan Radić, priznajemo se za česti hrvatskoga naroda, s kojim želimo dijeliti sudbinu u borbi i pregaranju za sve, što je Bog svakom narodu namijenio za čestit, srećan i pravedan narodni život«.
25. travnja 1914. – Neven piše da će 3. svibnja hrvatski salašari u Gornjem Tavankutu osnovati svoju čitaonicu, »koja će našoj majki goditi i koja će nam gradom služiti u borbi za život, za opstanak roda bunjevačko-šokačkog«.
26. travnja 1928. – Neven piše da je uprava kotarske organizacije HSS-a priredila prošlog tjedna četiri javna zbora u Tavankutu pred crkvom. Oblasni zastupnik Mirko Ivandekić i drugi tajnik kotarske organizacije Martin Čudina održali su dulje govore o svrsi i cilju dolaska čelnika Seljačko-demokratske koalicije Stjepana Radića i Svetozara Pribićevića u Suboticu. Obišli su sve četiri mjesne organizacije u Tavankutu i obavijestili narod o potrebi složnog istupa na seljačko-demokratskom zboru.
26. travnja 1940. – Subotičke novine pišu da je 21. travnja održan u Bajmaku veliki zbor HSS-a na kojem su sudjelovali tamošnji Hrvati, Nijemci i Mađari.
27. travnja 1912. – Mitrovački glasnik piše da su ogranci Hrvatskog sokola u Srijemskoj Mitrovici i Rumi dogovorili zajednički izlet sokolaša u Rumu za 28. travnja. Sastat će se u Hrvatskom domu u Rumi, gdje će se dogovoriti oko zajedničkog sudjelovanja na sokolskom sletu u Pragu.
28. travnja 1927. – Neven piše da su 27. travnja somborski katolici izabrali Antuna Skenderovića za somborskog župnika. Osim njega, kandidati su bili još: Josip Đurić i Franjo Svraka. Kod prvog glasanja dobili su Skenderović i Svraka svaki po 17 glasova, a kod drugog glasovanja Skenderović 18, a Svraka 16.
28. travnja 1939. – Subotičke novine pišu da je umirovljeni profesor peštanskog sveučilišta Edo Margalić preveo na mađarski jezik roman Zlatarevo zlato Augusta Šenoe.
29. travnja 1922. – Neven donosi članak o prvacima somborskih Hrvata Antunu Bošnjaku i Josipu Paliću. Članak počinje ovako: »Ovo su dva najznamenitija muža u povisti današnje Bunjevštine u Somboru. Antun Bošnjak je časni predsednik Bunjevačkog Kola u Somboru, a Joso Palić je pak revni vodja i predsednik političke bunjevačko-šokačke stranke«.
30. travnja 1939. – Hrvatski dnevnik donosi zaključke pododbora Matice hrvatske u Vukovaru. Uspostavit će se kulturne veze između Vukovara i bačkih Hrvata, održat će se predavanje i akademija o radu bačkih Hrvata, 30. travnja otputovat će u Suboticu prof. Luka Halat i Dragutin Đurić sudbeni prislušnik da se dogovore o pojedinostima s predstavnicima tamošnjih hrvatskih društava.
30. travnja 1940. – Hrvatski dnevnik javlja da je u Hrvatskom domu u Somboru održan sastanak radnog odbora HSS-a za Bačku i Baranju. Prisustvovali su iz Subotice senator Đido Vuković i Mihovil Katanec, iz Baranje Jerko Zlatarić, iz Odžaka odvjetnik dr. Ivo Knežević i predsjednik općine iz Bajmaka Nikola Babić, a iz Sombora dr. Grga Vuković, Ante Matarić i Stanko Tomić. Zaključeno je da se u Bačkoj i Baranji održi više skupština. Napose je bilo govora o velikoj manifestacijskoj skupštini u Subotici.
