Prinos stručnoj autorecepciji
U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata nedavno je objavljena knjiga Književnost u zrcalima – ogledi i eseji o književnosti Hrvata u Vojvodini autorice Katarine Čeliković. Prva je ovo knjiga u biblioteci Prinosi za istraživanje i interpretacije književne baštine. Knjiga je opsega 256 stranica, tiskana u nakladi od 500 primjeraka, a sadrži još i popis korištene literature, bibliografske bilješke o tekstovima, kazalo imena, recenziju te bilješku o autorici. Urednik i recenzent je Tomislav Žigmanov.
Autorica u predgovoru navodi kako se »zavičajna književnost pokazala kao najbolje sredstvo za osmišljavanje i definiranje kako nacionalnog tako i emotivnog identiteta, za ukazivanje na kontinuirane veze između cjeline i dijelova jednoga naroda. Pojam zavičajnosti temeljen je tako na nacionalnom i kulturnom identitetu, a označen je jezikom, prostorom i kulturnom poviješću«. U knjizi su sabrani rukopisi nastali tijekom desetak godina, čiji je izbor definiran »percepcijom autorice, temeljnim oznakama, konkretnije rečeno, sastavnice su povijesno gledano temelji književnosti Hrvata u Vojvodini«, piše autorica u uvodnoj riječi.
Različiti rakursi, isti ciljevi
Recenzent Žigmanov podsjeća kako je u »književnosti Hrvata u Vojvodini – dugostoljetnoj i bogatoj u produkciji, kronično (je) manjkalo, a i danas manjka, djela koja na književno-znanstveni ili nekim drugim strukama primjeren način motre i tematiziraju tu istu književnost. Gotovo bi se moglo reći – ni veće regionalne hrvatske književnosti izvan Hrvatske ni one koja je skromnije iščitana i neznatnije elaborirana!«, navodi on. Opisujući procese u književnom životu vojvođanskih Hrvata, »ne samo kada je riječ o kritičkom tematiziranju, već i o promišljanju te utvrđivanju i realiziranju tako čemu primjerenih programskih nastojanja«, Žigmanov autoricu stavlja među vodeće protagoniste, ističe ju kao osnivačicu Hrvatske čitaonice i utemeljiteljicu najznačajnije književne manifestacije Hrvata u Vojvodini Dana Balinta Vujkova : dana hrvatske knjige i riječi, kulturne priredbe koja ima za svoj glavni cilj, osim popularizacije, upravo sustavno praćenje i kritičko tematiziranje hrvatske književnosti vojvođanskih Hrvata.
»Ispravno naslovivši svoju knjigu ogleda i eseja Književnost u zrcalima, autorica jasno smjera k sljedećem ukazu o svojoj namjeri – dio književnosti vojvođanskih Hrvata (i onaj povijesni i onaj koji se događa pred autoričinim očima) bit će promatran iz različitih rakursa a s istim ciljevima: određeno se književno djelo, književni fenomen, institut ili autor interpretativno mnogostrano, sagledavajući ga u istinosnim aspektima, književnopovijesno ili književnoteorijski elaborira«, navodi Žigmanov.
Tri cjeline
Tekstovi u knjizi grupirani su u tri veće cjeline – poglavlja, na temelju književno-povijesnih kriterija. Najprije se publiciraju radnje, po opsegu dulje, baštinske provenijencije – Književna baština kroz zrcalo povijesti (str. 11-144), zatim slijedi blok studija i ogleda o najvećem sakupljaču narodne književnosti među Hrvatima u Vojvodini Balintu Vujkovu – O skupljaču skupljeno (str. 145-190), dok je posljednja cjelina opredijeljena za objavu književnih kritika koje referiraju na aktualnu pjesničku produkciju među Hrvatima u Vojvodini – Lirika u zrcalu (str. 191-223).
Žigmanov na kraju recenzije zaključuje kako je ova knjiga »faktografski pouzdana, sadržajno izvrsno užlijebljena u veće cjeline znane nam mjesne hrvatske književnosti, uz mnogovrsne pojašnjenosti i protumačenosti književnih djela i opusa, književnih pojavnosti i instituta te ... s ispravnim prosudbama i ocjenama, iznesenim na, u stilskom smislu, suveren a lako čitljiv način. … Hrvatska je književnost u Vojvodini knjigom Katarine Čeliković dobila još jedan vrsni prinos stručnoj i kompetentnoj autorecepciji, a kroatistika kao takva i u cjelini vrijedno djelo o hrvatskoj književnosti istočnog zagraničnog ruba«.
Grafičko uređenje knjige djelo je Darka Vukovića, priprema za tisak mr. Ervina Čelikovića, a korekturu je uradio Mirko Kopunović.
(ZKVH)