Arhiv tekstova
Bunjevački na javnoj raspravi
Skupština grada Subotice odlučila je prošloga četvrtka, 1. ožujka, da se Prijedlog odluke o izmjenama Statuta grada o uvođenju bunjevačkog jezika i pisma u službenu upotrebu u ovom gradu uputi na javnu raspravu. Kako je kasnije objavljeno, javna rasprava počinje danas (petak, 9. travnja) i trajat će dva tjedna, do 23. travnja. Javna rasprava uključuje prikupljanje prijedloga, sugestija i mišljenja građana i ostalih sudionika u pisanoj ili elektroničkoj formi kao i organiziranje najmanje jednog otvorenog sastanka predstavnika nadležnih tijela grada sa zainteresiranim građanima, predstavnicima udruga građana i sredstava javnog obavještavanja. Taj sastanak će biti održan 23. travnja. Konačnu odluku o rezultatima javne rasprave donosi Skupština grada.
Kao i na sjednici na kojoj je početkom ožujka donijeta odluka kojom se omogućuje uvođenje tzv. bunjevačkog jezika, točka dnevnoga reda vezana za ovo pitanje ponovno je izazvala burnu raspravu. Predsjednik vijećničke skupine DSHV-LSV Tomislav Žigmanov je ponovno izrazio protivljenje uvođenju tzv. bunjevačkog jezika, dok su vijećnici vladajuće većine, kao i gradonačelnik Stevan Bakić, ponovili stajalište kako je u pitanju omogućavanje prava pripadnicima bunjevačke manjine kojega druge brojnije nacionalne zajednice u gradu već imaju.
Žigmanov: Argumenti struke i zakona
Predsjednik vijećničke skupine DSHV-LSV Tomislav Žigmanov je kazao kako su »stvari jasne« po pitanju struke i zakona. Glede zakona, naveo je kako nijedna od 168 lokalnih samoprava u Srbiji nije na ovaj način uvela u službenu uporabu neki jezik.
»Vidjet ćemo hoće li naša inicijativa za istovrsni pristup kada su u pitanju druge lokalne samouprave gdje hrvatski jezik nije na ovaj način uveden, biti na isti način tretirane«, kazao je Žigmanov.
Dodao je i kako »demokratsko i racionalno argumentiranje i suprotstavljanje ovakvoj inicijativi« nije bilo dobronamjerno prihvaćeno u dijelu javnosti, te da su predstavnici hrvatske zajednice zbog toga bili objekti prijetnji »kakve u Subotici nisu viđene u proteklih desetak godina«. U tom kontekstu, izrazio je žaljenje što nitko od predstavnika vlasti nije osudio ove prijetnje.
»Mi se i dalje nećemo miriti s ovom odlukom, ukazivat ćemo na njezine slabosti, posebice sa stajalište lingvistike, a isto tako ukazujem na to da i Republika Hrvatska vjerojatno neće mirno promatrati ono što se događa. Žao mi je što se određene formalno-pravne mogućnosti na jedan apsurdan način okončavaju, da nešto što unutar sebe nema potencijal da bude standardni jezik, što je do sada figuriralo kao govor Hrvata, ne samo u Vojvodini, to postane«, kazao je Žigmanov.
Bajić: Demanti govora iz 1999. godine
Vijećnik, a ujedno i predsjednik Saveza bačkih Bunjevaca, Mirko Bajić pozvao je Žigmanova da »dođe sebi« te ga optužio za »nekorektne« tvrdnje koje je u javnosti iznosio protiv njega. Naime, na konferenciji za medije DSHV-a emitirana je video snimka iz 1999. na kojoj Bajić kaže kako je očuvanje identiteta i baštine jedan od prioriteta »naše hrvatske nacionalne zajednice«.
Bajić je kazao kako je u tom govoru, obraćajući se kao predstavnik lokalne samouprave, mislio na hrvatsku zajednicu kao građane Subotice te da bi i danas istu formulaciju ponovio. Dodao je i kako se nikada nije izjasnio kao Hrvat, da se osjeća kao Bunjevac te da se tako izjasnio onda kada je to omogućeno. Prije toga se, kako je kazao, izjašnjavao kao Jugoslaven.
Međudržavno pitanje
Predsjednik vijećničke skupine Aleksandar Vučić – Za našu djecu Veljko Vojnić je kazao kako je presedan u smislu cenzusa od 15 posto napravljen ne uvođenjem bunjevačkog već hrvatskog jezika u službenu uporabu prije 18 godina. Po njegovom mišljenju, odluka gradske skupštine o uvođenju bunjevačkog jezika ne bi trebala biti predmetom međudržavnih odnosa Srbije i Hrvatske.
Komentirajući pitanje presedana, Žigmanov je kazao kako je 1993., kada je hrvatski jezik uvođen u službenu uporabu, na snazi bio drukčiji pravni okvir, naslijeđen iz SFRJ. Po tome okviru, kako je ukazao, Rusini u Novom Sadu, kojih je svega dvije tisuće, imaju i danas svoj jezik u službenoj uporabi u tom gradu.
»U tom smislu, usporedba nije legitimna«, kazao je on.
Glede stajališta da Hrvatska ne bi trebala reagirati na uvođenje tzv. bunjevačkog jezika, Žigmanov je naveo kako je to pitanje međudržavnog sporazuma Srbije i Hrvatske o zaštiti manjina iz 2004. godine, a koji podrazumijeva i zaštitu jezika.
»U tom sporazumu ja nisam sudjelovao, to je bila politička volja dvije države«, kazao je on.
Potpora SVM-a
Predsjednik vijećničke skupine Saveza vojvođanskih Mađara János Nágel ponovio je stajalište te skupine o podupiranju prijedloga da se tzv. bunjevački jezik uvede u službenu uporabu. Istaknuo je kako se time ne umanjuje prava onih naroda koji svoj jezik već od ranije imaju u službenoj uporabi. Također, naglasio je kako se o identitetskim pitanjima treba očitovati stručna javnost, a da vijećnici u skupštini za to nisu kvalificirani.
Gradonačelnik Stevan Bakić je pozvao na smirivanje tenzija te snažnije uvažavanje između predstavnika bunjevačke i hrvatske zajednice u gradu.
Kada je u pitanju mišljenje struke o tzv. bunjevačkom jeziku, Bakić je naveo kako lingvisti u Srbiji ne negiraju postojanje tog jezika, »čak naprotiv«. S tim u vezi, kako je rekao, dobio je »bezbroj dokumenata o povijesti Bunjevaca i njihovom jeziku« koje će iznijeti u javnoj raspravi.
Glede presedana u smislu cenzusa od 15 posto, po njegovim riječima, Subotica ima svoju multinacionalnu specifičnost te nije za usporedbu s drugima lokalnim samoupravama u državi.
D. B. P.
