Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Hrvati u Crnoj Gori – ponosni na kulturnu baštinu

Hrvati su autohtono stanovništvo u primorskome dijelu Crne Gore i u dijelu njegova neposrednog zaleđa, odnosno u Boki kotorskoj (području koje obuhvaća današnje općine Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva), Spiču (području između Budve i Bara), Baru s prigradskim naseljima te u Šestanima (području sjeverno od planine Rumije prema Skadarskome jezeru smještenome između Crmnice i Krajine). Ova su područja i danas vrela za proučavanja povijesti i kulturne baštine, materijalne i nematerijalne, Hrvata na crnogorskome dijelu Jadranskoga mora.
Hrvata je 1921. u Boki kotorskoj bilo oko 9.000 te oko 13.000 1931. godine. Prvi popis nakon Drugog svjetskog rata 1948. godine međutim bilježi tek 6.808 Hrvata u cijeloj Crnoj Gori, a oko 5.900 u Boki kotorskoj. Više nego prepolovljen broj Hrvata posljedica je ratnih stradanja, iseljavanja, ali vjerojatno i prikrivanja vlastitog etničkog identiteta, navodi Nenad Pokos. Do 1953. ukupan broj Hrvata povećao se na 9.814 (8.049 u Boki kotorskoj), 1961. ih je zabilježeno 10.664, a nakon toga dolazi do smanjenja iz popisa u popis što je 1991. rezultiralo brojem od 6.249 u Crnoj Gori (4.910 u Boki kotorskoj). Najintenzivnije smanjenje je zabilježeno 1971.-1981. kada je broj Hrvata smanjen za četvrtinu. Osim smanjenog nataliteta i iseljavanja, glavni razlog je popisno izjašnjavanje relativno velikog broja Hrvata kao Jugoslavena, pa su stoga Kotor, Herceg Novi i Tivat 1991. godine bili u samom vrhu tako izjašnjenog stanovništva u čitavoj bivšoj državi, navodi Pokos. Tako je od 1921. do 1991. udio Hrvata u Crnoj Gori smanjen s 2, 9% na 1%, a u Boki kotorskoj s 35% na svega 8%. Prema posljednjim podacima, udio Hrvata je pao ispod 1% i iznosi 0,97%.

Organiziranje u udruge i stranke

»Hrvati na crnogorskom priobalju jedan su od najstarijih autohtonih naroda Crne Gore koji su unatoč povijesnom usudu uspjeli do danas sačuvati vjeru, govor, kulturni i ukupni civilizacijski kod, koji je oblikovao njihovu nacionalnu svijest, posebno tijekom XIX. i XX. stoljeća. Na prijelazu ova dva stoljeća formiraju se mnoga kulturna društva u svim mjestima Boke kotorske koja se sva ukidaju dekretom Vlade nakon Drugog svjetskog rata. Nakon skoro šest desetljeća, u drugoj polovici 90-tih godina prošlog stoljeća i uspostavljanju kontakata na relaciji Podgorica – Zagreb, dolazi do slobode izjašnjavanja u hrvatskome korpusu u Crnoj Gori. Hrvati se organizirano okupljaju u želji da pokažu sebi i drugima kako oni postoje na prostorima Crne Gore, kako su tu kao nacionalna manjina, po brojnosti najmanja, ali iznimno bogata po svom kulturnom, civilizacijskom i duhovnom naslijeđu. Tako se 1998. godine formira u Donjoj Lastvi kulturno-umjetničko društvo Napredak, a zatim 2001. godine i Hrvatsko građansko društvo Crne Gore u Kotoru«, kaže nam jedan od osnivača i prvi predsjednik HGDCG Tripo Schubert.
Premda danas malobrojni, Hrvati u Crnoj Gori su baštinici značajnog kulturnog blaga kojim se iznimno ponose. 
»Pripadnici hrvatske populacije u Boki kotorskoj baštine ogroman dio materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Među najvažnijima su brojni sakralni objekti – katedrala-bazilika sv. Tripuna u Kotoru, koja datira u sadašnjem izgledu iz 1166. godine, dok je prvobitna bogomolja sv. Tripuna na tom lokalitetu bila sagrađena 809. godine, zatim Bogorodični hram na Prčanju i svetište Gospe od Škrpjela na otoku kod Perasta. Osim sakralnih objekata, tu su i brojne palače pomoraca, muzeji, arhivi i knjižnice. Od nematerijalnih dobara najznačajnija je bratovština Bokeljske mornarice, stara koliko i katedrala sv. Tripuna, zatim gradska glazba, osnovana 1842. godine...«, navodi Schubert. 
Ovo društvo realizira svoje aktivnosti preko Podružnica u Kotoru, Tivtu, Herceg Novom, Baru i Podgorici, kao i preko povjerenika na Cetinju i Budvi, a u Hrvatskoj je formirano Predstavništvo sa sjedištem u Dubrovniku. HGDCG je nakladnik časopisa Hrvatski glasnik i periodike Bokeški ljetopis preko koje se promovira bogato kulturno naslijeđe Hrvata Boke kotorske. 
Schubert, koji je danas savjetnik u HGDCG, kaže kako je »nakon proglašenja samostalne i suverene države Crne Gore 2006. godine, položaj Hrvata u Crnoj Gori znatno poboljšan. Novi korak u izgradnji još čvršćih i intenzivnijih odnosa bio je Sporazum o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Hrvatskoj koji je potpisan 2009. godine, na temelju čega je ustrojen Međuvladin mješoviti odbor za zaštitu manjina.
Osim spomenute udruge, Hrvati su organizirani u još desetak udruga koje imaju za cilj zaštitu i ostvarivanje prava koja Hrvatima kao autohtonoj manjini pripadaju. Informiranje se odvija kroz Hrvatski glasnik i Radio Dux, hrvatska manjinska radio postaja koju su 2009. utemeljili udruga Dux Croatorum i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, a pomoć za opremanje je pružila Hrvatska radio televizija – Hrvatski radio. Radio je pokrenut u interesu očuvanja hrvatskog identiteta, promoviranja povijesne i kulturne baštine i što bolje informiranosti Hrvata kao manjinskog i autohtonog naroda u Crnoj Gori.

Krovna organizacija – Hrvatsko nacionalno vijeće

Krovna organizacija hrvatskoga naroda u Crnoj Gori je Hrvatsko nacionalno vijeće sa sjedištem u Tivtu, koje predstavlja hrvatsku nacionalnu manjinu u području službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja i kulture, sudjeluje u procesu odlučivanja ili odlučuje o pitanjima iz tih područja te osniva ustanove iz ovih područja. 
»Vijeće broji sedamnaest članova i unutarnja organizacija se sastoji od više odbora po afinitetima članova Vijeća. Zastupljenost je iz svih gradova Crne Gore gdje hrvatski narod čini značajan dio u ukupnom pučanstvu grada. HNV se sastoji iz više odbora, dok pod Vijećem dodatno aktivno radi klapa Jadran i Amaterska kazališna sekcija HNV-a koja je primljena u Hrvatski sabor kulture u punopravno članstvo s ostalim kazališnim skupinama iz Hrvatske«, kaže za HR predsjednik Vijeća Zvonimir Deković.
Uz pet članova Izvršnog odbora u Hrvatskom nacionalnom vijeću Crne Gore tajnica Vijeća je stalno uposlena osoba koja je van Vijeća. HNV se financira iz proračuna na državnoj razini sa 100.000 eura raspodijeljenih na dvanaest mjeseci kaže Deković. 
»Smatramo da je taj novac dostatan za funkcioniranje Vijeća; najveći dio ide na stipendije većem broju studenata koji uglavnom studiraju u Hrvatskoj, sponzorstva hrvatskim udrugama i pojedincima u potrebi, kao i terenskoj nastavi Hrvatske nastave u Crnoj Gori, koja se  odvija jednom godišnje u Hrvatskoj, ali za sve ozbiljnije projekte apliciraju pojedinci, udruge ili HNV na javnim natječajima kako bismo projekte koji su važni za hrvatsku zajednicu mogli nesmetano realizirati«, kaže Deković.  
Međutim, nisu zadovoljni općenito time koliko se izdvaja za promoviranje hrvatskoga jezika, kulture i tradicije na prostoru Crne Gore »iz razloga jer nema sluha da bi se osnovao institut za izučavanje jezika, kulture i povijesti Hrvata u Crnoj Gori« koji bi promovirao kulturu koja predstavlja preko 60 posto ukupnog kulturnog blaga Crne Gore. 
»Od Ministarstva obrazovanja i od strane drugih ministarstava koja su raspisivali natječaje, na kojima smo se mogli natjecati kao hrvatska nastava u Crnoj Gori, nismo nikada dobili potporu kako bi se polaznici hrvatske nastave mogli susresti sa živim govornicima materinskog jezika, kulturom, poviješću i svime što uče tijekom nastave«, objašnjava predsjednik HNV-a Crne Gore. 
Tako na primjer, kaže Deković, Radio Dux, jedini elektronički medij hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, ne može iznaći sigurne izvore financiranja već punih 11 godina, već se financira aplicirajući na natječaje, uz rizik da zbog nekih formalno-pravnih razloga ostanu četiri djelatnika bez plaće i da se ugasi signal. Ovo se sve događa iako je Međuvladin mješoviti odbor u dva potpisana zapisnika potvrdio potrebu iznalaženja stalnih sredstava za financiranje Radija Dux.
Osim Vijeća, kao krovnog predstavničkog tijela i kulturnih udruga, postoje i dvije političke stranke. Prva hrvatska politička stranka – Hrvatska građanska inicijativa (HGI), sa sjedištem u Tivtu imala je više godina zastupnika u Skupštini Crne Gore, a u prethodnoj Vladi su imali i jedno ministarsko mjesto. Međutim, uslijed raskola u stranci koji je rezultirao formiranjem Hrvatske reformske stranke i izlaskom obje stranke na izbore, na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori glasovi su se podijelili i Hrvati nisu osvojili potreban cenzus za ulazak u Skupštinu.
J. D.

Najava događaja

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay