Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje uputio je Ministarstvu kulture i medija prijedlog da se bunjevački govor uvrsti na listu nematerijalne kulturne baštine Hrvatske. Na toj listi su do sada upisana dvadeset i četiri govora. Glede bunjevačkog govora, u Ministarstvu kulture kažu kako je procedura uvrštavanja na popis započeta ispunjavanjem formulara i slanjem dokumentacije predlagatelja u nadležni Konzervatorski odjel koji prijedlog potom šalje na stručnu procjenu Povjerenstvu za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva.
»Nakon procjene prijedloga na prvom sastanku Povjerenstvo piše obrazloženje prema kojem se u Konzervatorskom odjelu izdaje Rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra i šalje Odjelu za Registar kulturnih dobara. S obzirom da je tek zaprimljen prijedlog za uvrštavanje bunjevačkog govora na popis nematerijalne kulturne baštine, doista je teško procijeniti kada će odluka biti donesena«, kažu u Ministarstvu.
Na pitanje što bi stjecanje ovoga statusa za bunjevački govor moglo značiti u praksi, u Ministarstvu navode: 
»Već u osnovnoj školi učimo definiciju kako je jezik koji se realizira u govoru i pismu neodvojiv od identiteta zajednice, odnosno da se identitet najvećim dijelom ostvaruje upravo u jeziku i u njemu se očituje. Upravo bi zbog toga proglašenje bunjevačkog govora nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske bilo iznimno priznanje identiteta i zaštita bunjevačkih Hrvata kao baštinika koji čuvaju i govore tim govorom, ne samo Hrvatima u Vojvodini, nego i u Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji, primjerice u goranskom mjestu Liču. To će biti i poseban poticaj za njegovanje bunjevačkog govora, za daljnja istraživanja, radionice i razne druge kulturne sadržaje koji čuvaju i promiču bunjevački govor, za što će se onda moći izdvajati i financijska podrška«.
O prijeporima glede uvođenja tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu na teritoriju Grada Subotice očitovale su se najrelevantnije institucije iz Hrvatske (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, resorni odjel HAZU-a, Matica hrvatska, Društvo hrvatskih književnika...), naglašavajući kako je zapravo riječ o govoru koji pripada korpusu hrvatskoga jezika, te da je u pitanju politička odluka u suprotnosti sa znanstvenim tvrdnjama. I Ministarstvo kulture se, kako ističu, neprijeporno pridružuje toj podršci.
»U ime Vlade Republike Hrvatske i svih resora u ovom pitanju reagiralo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova s obzirom da je riječ o vanjskopolitičkom pitanju i postupanju. Štiteći građansku i kulturnu ravnopravnost hrvatske manjine u Vojvodini, Ministarstvo kulture i medija neprijeporno se pridružuje podršci koju su iskazale institucije poput HAZU, Matice hrvatske, Instituta za jezik i jezikoslovlje i drugih«, navode u tom ministarstvu.
D. B. P.