Doba prela, Budanović kod nuncija
20. veljače 1912. – Neven javlja da je u Bajmaku održano Veliko prelo, koje je uveličao glasoviti bunjevački glazbenik Josip Mlinko iz Mola.
20. veljače 1930. – Obzor javlja da je Pučka seljačka čitaonica u Tavankutu priredila prelo pod nazivom Tavankutsko prelo. Od uglednih gostiju bili su prisutni dr. August Petrović i Vlado Mrljak, Hrvati iz Osijeka. Prije početka prela predsjednik Čitaonice Filip Skenderović pozdravio je prisutne preljskim pozdravom. Nakon toga, HPD Neven otpjevao je pjesmu Hrvatskoj. Nakon toga je počeo ples, koji je trajao do zore.
21. veljače 1930. – Obzor javlja da je kod subotičkih Bunjevaca pokrenuta akcija glede sakupljanja novčanih priloga kojima bi se podigao spomenik biskupu Antunoviću. Akcija je naišla na odziv ne samo u Subotici, nego i u Somboru, Bajmaku, Lemešu, Riđici i ostalim mjestima sjeverne Bačke gdje žive Bunjevci. Potaknut ovom akcijom poznati somborski odvjetnik dr. Pajo Vujević, bunjevački Hrvat, dao je objaviti reprint Antunovićeve Rasprave podunavskih i potiskih Bunjevaca i Šokaca.
22. veljače 1931. – Obzor javlja da se subotički biskup Lajčo Budanović vratio iz Beograda, gdje se sastao s papskim nuncijem Pelegrinettijem.
22. veljače 1939. – Obzor javlja da je HKD Miroljub u Somboru priredio tradicionalno hrvatsko prelo. Od viđenijih gostiju su bili izaslanik dr. Vladka Mačeka dr. Žiga Šol i hrvatska književnica Mara Matočec.
23. veljače 1929. – Hrvatske novine javljaju da je 7. veljače umro subotički svećenik i bunjevački rodoljub Ilija Kujundžić.
23. veljače 1924. – Hrvatske novine javljaju da je 17. veljače u Tavankutu održano i veliko tavankutsko prelo. Zabavu je priredila Pučka seljačka čitaonica. Prije podne je održan pred crkvom zbor, na kojem je poslije Danče Stipića, predsjednika čitaonice, odvjetnik iz Subotice Mihovil Katanec održao govor, u kojem je iznio sva nedjela radikala. Kroz nekoliko sati pristigao je vlakom iz Subotice župnik Blaško Rajić, koji je dočekan svečano na peronu. Rajić je u čitaonici održao govor opisujući radikalsku vladavinu. Broj gostiju navečer u 19 sati prešao je devet stotina. Gosti su počašćeni fankima (krafnama), koji su se pekli na četiri mjesta. Potrošeno je 1.400 fanaka.
24. veljače 1931. – Obzor javlja da je 22. veljače u prostorijama Hrvatskog kluba u Beogradu održana godišnja skupština društva, kojoj je predsjedao predsjednik Petar Blašković. Izabrana je nova uprava.
24. veljače 1939. – Subotičke novine pišu da je prošlih dana u Subotici boravio hrvatski metropolit i zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac zajedno s đakovačkim biskupom Antunom Akšamovićem. Posjetili su Lajču Budanovića. Obišli su sjemenište Paulinum, Maticu subotičku, Hrvatski dom i okolicu Subotice, među ostalim i Palić.
24. veljače 1939. – Subotičke novine javljaju da je pred prosinačke izbore 1938. iz Sombora premješten državni liječnik Ladislav Vlašić, istaknuti hrvatski kulturni radnik u Somboru, inače rodom iz Banje Luke i bunjevački zet.
25. veljače 1926. – Neven donosi članak Josipa Vukovića Đide Hrvati na okup, gdje piše da Hrvatima u Bačkoj i Baranji nije mjesto u Hrvatskoj pučkoj stranci, ni u Slovenskoj ludskoj stranci, ni u Narodnoj radikalnoj stranci, nego samo u Hrvatskoj seljačkoj stranci. Ondje također piše da su radikali upropastili Vojvodinu.
26. veljače 1937. – Subotičke novine javljaju da je ogranak Seljačke sloge u Monoštoru pokrenuo akciju za podizanje Hrvatskog seljačkog doma. Mjesto za gradnju je poklonila mjesna crkvena općina pored crkve sv. Petra i Pavla.