Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Tankim nitima do umjetnosti

Na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva upisano je i 15 hrvatskih nematerijalnih kulturnih dobara, među njima i čipkarstvo u Hrvatskoj. Danas u Hrvatskoj postoje tri glavna centra izrade čipke, čije se djelovanje nastavlja na višestoljetnu tradiciju čipkarstva. To su Lepoglava u Hrvatskom zagorju s čipkom na batiće, a na Jadranu Pag s čipkom na iglu, i Hvar s čipkom od agave.
Svaka od tih izrada čipke je posebna, a povezuje ih ista stvar – izrada tanke čipke koja se oblikuje u mala umjetnička djela. Slijedeći trag čipkarske niti, ovoga se puta upoznajemo s vještinom izrade pruga čipke na batiće i radom čipkarica u Lepoglavi u razgovoru s upraviteljicom Zadruge lepoglavske čipke i predsjednicom Ekomuzeja Lepoglave Karmen Šoštarić, kao i s čipkaricom Ankicom Škvarić.

Lepoglavska čipka

»Zadruga lepoglavske čipke osnovana je početkom 2003. godine na inicijativu grada Lepoglave. Cilj osnivanja je bio organizirani nastavak tradicije izrade lepoglavske čipke na batiće, jer se smanjio broj žena koje su izrađivale čipku, a ostale su pretežno žene starije životne dobi. Naime, to je razdoblje kad se lepoglavsko čipkarstvo revitalizira, u osnovnoj školi postoji čipkarska grupa, postoji društvo čipkarica, od 1997. godine održavaju se izložbe čipki hrvatskih čipkarskih centara i susjednih zemalja, što je kasnije preraslo u međunarodni festival čipke, koji se održava svake godine u rujnu, tako da ove godine imamo i mali jubilej –  25. međunarodni festival čipke, a zemlja partner je Mađarska«, kaže Šoštarić i navodi kako je osnovna djelatnost Zadruge proizvodnja i prodaja lepoglavske čipke, te prezentacija iste u zemlji i inozemstvu. U članstvu Zadruge su isključivo čipkarice, koje svoju gospodarsku djelatnost obavljaju preko Zadruge, a danas je to dvadesetak članica i to su isključivo vrhunske majstorice izrade lepoglavske čipke.
Do osnivanja udruge Ekomuzej Lepoglava, krajem 2011. godine, zadruga je obavljala sve aktivnosti  vezane uz lepoglavsko čipkarstvo, a danas Zadruga u sinergiji s Ekomuzejom priprema festivale čipke, sudjeluje na raznim manifestacijama, festivalima u zemlji i inozemstvu, po potrebi organizira radionice za usavršavanje izrade čipke i slično.
Zadruga lepoglavske čipke i dalje je jedini nositelj gospodarske aktivnosti proizvodnje i prodaje čipke, posjeduje Galeriju čipke u Lepoglavi i web shop, organizira prezentaciju izrade čipke za organizirane grupe posjetitelja.
»Proteklih godina održavali su se i tečajevi izrade lepoglavske čipke, prema zainteresiranosti polaznica, tako da danas imamo otprilike 200 čipkarica koje su završile tečaj u trajanju od 180 sati – program je inače verificiran od strane ministarstva obrazovanja, tako da po završetku tečaja polaznice dobivaju zvanje čipkarice i ono se upisuje u radnu knjižicu. Naravno, nakon tečaja mnoge žene ne rade čipku, jer izrada iziskuje kontinuirani višesatni dnevni rad, da bi se postigla vrhunska kvaliteta čipke, tako da uz svakodnevne obveze na poslu i kod kuće mnoge su odustale, a vremenom se dosta toga naučenoga zaboravi ako se ne radi redovito. Što se tiče zarade žena od čipkarstva, uvijek je to bila dodatna zarada, nekad uz poljoprivredu, a danas uz mirovinu ili neki drugi izvor prihoda«, kaže Šoštarić i naglašava kako Zadruga izrađuje isključivo čipke po nacrtima najpoznatije učiteljice lepoglavske čipkarske škole Danice Brossler, jer je iste grad Lepoglava zaštitio i osnovao Povjerenstvo čipkarica, koje dodjeljuje certifikat, markice da se radi o vrhunski izrađenoj lepoglavskoj čipki, te da su zadovoljeni svi propisani elementi izrade čipke. 
Primjerice,  definirana je kvaliteta konca, dimenzija čipke, propisane tehnike prebacivanja batića i da ta čipka može nositi ime lepoglavska čipka. 
O izradi lepoglavske čipke Šoštarić kaže kako je, budući da se radi o ručnom radu, vrijeme izrade jednostavnije čipke promjera 20 cm oko tri tjedna, uz svakodnevni rad od najmanje 5-6 sati i, naravno, ovisi o brzini prebacivanja batića.
»Osnovni pribor za izradu čipke sastoji se od korpica-košarica od slame, dedeka – valjkastog jastučića, punjenog piljevinom, nacrta čipke pričvršćenog na jastučić, batića – drvenih štapića na koje je namotan konac visoke finoće, a uvijek mora biti parni broj batića. Po pravilu, za najjednostavnije preplitanje koristi se 7-8 pari batića, a za posebne ispune motiva u čipkama i do 34 para batića; zatim tu su pribadače koje služe da pridržavaju čipku tijekom izrade dok se u potpunosti ne dovrši, tako da kod većih čipki njihov broj prelazi i 1.000 komada. Tu je i posebno tanki konac za izradu lepoglavske čipke, a kao pomoćni alat služi heklica-kačkalica. Važno je napomenuti da se kod izrade čipke radi njezino naličje, tako da kad je ona gotova, skinu se pribadače i tek onda vidimo pravo lice izrađene čipke«, kaže Karmen Šoštarić.

Finoća konca

Ankica Škvarić je članica Zadruge lepoglavske čipke od samog početka njezinog djelovanja 2003. godine i jedna od osnivačica Zadruge.
»Čipkarstvom sam se počela baviti 2002. godine, kada sam krenula na tečaj čipkarstva koji se tada prvi puta počeo provoditi po verificiranom programu. U to sam vrijeme bila nezaposlena i brinula se za dvoje male djece, te me čipkarstvu privukla želja za stjecanjem novih znanja i iskustava kao i želja za očuvanjem tradicije izrade lepoglavske čipke», kaže Škvarić i objašnjava što karakterizira lepoglavsku čipku.
»Lepoglavsku čipku karakteriziraju motivi flore i faune te barokni motivi sa specifičnim popunama poput bodova oka, ‘k’ listića, mrežica, sačica kao i finoća konca nježnog i tankog poput paučine. Lepoglavska čipka karakteristična je po načinu izrade upotrebom batića na koje je namotani konac, a nacrt čipke stavlja se na jastuk-dedek, punjen piljevinom.«
S Ankicom Škvarić pričali smo i o tome jesu li stvoreni uvjeti da čipka, osim raritetne etnografske vrijednosti, zaživi kao proizvod koji će nositi gospodarsku aktivnost i osigurati zaradu ženama ovog kraja i je li stvorena nova generacija čipkarica?
»Osnivanje Zadruge lepoglavske čipke znatno je doprinijelo promociji čipke i olakšalo njezino plasiranje na tržište i pronalaženje potencijalnih kupaca. Međutim, čipkarstvo danas ne predstavlja djelatnost koja bi čipkaricama osigurala zaradu dostatnu za život, već služi isključivo kao popuna kućnog budžeta. Tijekom trajanja Škole lepoglavske čipke i povremenim organiziranjem čipkarskih radionica izučene su brojne generacije čipkarica koje će dalje prenositi tradiciju izrade lepoglavske čipke.« 
A jedno od pitanja je bilo –  je li čipka postala i modni detalj?
»Lepoglavska čipka je u današnje vrijeme uslijed sve veće potražnje i inovativnih načina izrade i upotrebe raznih materijala postala izuzetno traženi modni detalj koji je svjetski poznat. Kao čipkarica surađujem s umjetnicom s područja Lepoglave na način da izrađujem motive lepoglavske čipke od kojih ona potom upotrebom dodatnih elemenata i tehnika izrade izrađuje modni nakit koji je postao prepoznatljiv ne samo na lepoglavskom području već i šire, zahvaljujući društvenim mrežama koje u današnje vrijeme olakšavaju pristup zainteresiranim kupcima«, kaže Ankica Škvarić.
Zvonko Sarić

Najava događaja

06.03.2021 - Folklorna trilogija HKC-a »Bunjevačko kolo«

Trilogija 50 je projekt HKC-a Bunjevačko kolo u okviru obilježavanja 50. obljetnice od osnutka, i predstavlja zamjenu za njihov tradicionalni godišnji koncert koji se održava u prosincu. Bojazvuk i emocije su nazivi tri priče u ovoj folklornoj verziji trilogije. Svaka priča se sastoji od tri koreografije i sve zajedno čine jednu cjelinu ispričanu mnogo puta, ali ovoga puta na drugačiji, originalni način. Svaki segment trilogije ima različitu scenografiju, većinu prati dramska radnja ili neki lajtmotiv.

Svaku večer u razdoblju od 20. do 28. veljače na Facebook stranici i YouTube kanalu Bunjevačkog kola od 20 sati premijerno će biti prikazana po jedna koreografija.

Raspored prikazivanja:

  • 20. – 22. veljače u 20h - Boje
  • 23. – 25. veljače u 20h – Zvuk
  • 26. – 28. veljače u 20h – Emocije
  • 1. ožujka u 20h – Cio koncert Trilogija 50 s bonus točkama
  • 6. ožujka u 20h – kratak film Iza scene

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay