Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Tu smo, a kao da nismo

Sombor je sredinom ovog tjedna proslavio Dan grada. Slavi se taj dan kao sjećanje na 1749. godinu kada su Somborci od austrijske carice Marije Terezije kupili status slobodnog kraljevskog grada. Status koji je nesporno donio budući razvitak Sombora, koji će stoljeće kasnije postati središtem najveće županije u južnoj Ugarskoj, skupo je plaćen. Kesu su odriješili svi Somborci, nije se biralo ni po jeziku, ni po vjeri, ni po nacionalnosti. Danas, 272 godine kasnije, ispada da to driješenje kese ipak ne vrijedi isto. Kako drugačije protumačiti to što je proslava ove godina bila u znaku Bunjevaca nehrvata (i pride Roma, koji za važne događaje 1749. godinu i nisu imali nikakvog značaja). Povod da se u fokusu ovogodišnjeg programa nađu Bunjevci nehrvati je obilježavanje stotinu godina od osnutka Bunjevačkog kola. Ali, ako se sve to stavi u kontekst 1749. godine, kada je Sombor postao slobodnim kraljevskim gradom, onda se to može tumačiti i kao pokušaj negiranja da su bilo kakvog udjela u tome imali (bunjevački) Hrvati. Kao da prije 272 godine u Somboru nisu živjeli pretci današnjih 7.000 somborskih Hrvata. Živjeli su na prostoru Sombora tada, a tu su i danas. Što se Sombora tiče, ovo nije prvi puta da se Hrvati pokušavaju negirati, izbrisati iz povijesti. Za zaboravne podsjetit ću na slučaj Čonoplje i obilježavanje 200. obljetnice župe na koju su pozvani predstavnici njemačke, bunjevačke i mađarske nacionalne manjine. Nesvjesno, ili iz nekog drugog razloga Hrvata tu nije bilo.
O Hrvatima, onim austrijskim, pišemo u ovotjednom broju Hrvatske riječi, nastavljajući tako serijal tekstova o brojnosti,  položaju, pravima, političkoj zastupljenosti, informiranju, obrazovanju, organiziranosti, financijskoj potpori koju hrvatska nacionalna manjina ima u 12 europskih država, gdje je priznata kao autohtona nacionalna zajednica. Zanimljivo će biti na kraju tog serijala napraviti usporedbu i vidjeti gdje su tu Hrvati u Srbiji, koji su prema službenim podatcima najbrojnija nacionalna zajednica u već spomenutih 12 europskih zemalja. 
Z. V.

Najava događaja

06.03.2021 - Folklorna trilogija HKC-a »Bunjevačko kolo«

Trilogija 50 je projekt HKC-a Bunjevačko kolo u okviru obilježavanja 50. obljetnice od osnutka, i predstavlja zamjenu za njihov tradicionalni godišnji koncert koji se održava u prosincu. Bojazvuk i emocije su nazivi tri priče u ovoj folklornoj verziji trilogije. Svaka priča se sastoji od tri koreografije i sve zajedno čine jednu cjelinu ispričanu mnogo puta, ali ovoga puta na drugačiji, originalni način. Svaki segment trilogije ima različitu scenografiju, većinu prati dramska radnja ili neki lajtmotiv.

Svaku večer u razdoblju od 20. do 28. veljače na Facebook stranici i YouTube kanalu Bunjevačkog kola od 20 sati premijerno će biti prikazana po jedna koreografija.

Raspored prikazivanja:

  • 20. – 22. veljače u 20h - Boje
  • 23. – 25. veljače u 20h – Zvuk
  • 26. – 28. veljače u 20h – Emocije
  • 1. ožujka u 20h – Cio koncert Trilogija 50 s bonus točkama
  • 6. ožujka u 20h – kratak film Iza scene

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay