Uvodnik

Tu smo, a kao da nismo

Sombor je sredinom ovog tjedna proslavio Dan grada. Slavi se taj dan kao sjećanje na 1749. godinu kada su Somborci od austrijske carice Marije Terezije kupili status slobodnog kraljevskog grada. Status koji je nesporno donio budući razvitak Sombora, koji će stoljeće kasnije postati središtem najveće županije u južnoj Ugarskoj, skupo je plaćen. Kesu su odriješili svi Somborci, nije se biralo ni po jeziku, ni po vjeri, ni po nacionalnosti. Danas, 272 godine kasnije, ispada da to driješenje kese ipak ne vrijedi isto. Kako drugačije protumačiti to što je proslava ove godina bila u znaku Bunjevaca nehrvata (i pride Roma, koji za važne događaje 1749. godinu i nisu imali nikakvog značaja). Povod da se u fokusu ovogodišnjeg programa nađu Bunjevci nehrvati je obilježavanje stotinu godina od osnutka Bunjevačkog kola. Ali, ako se sve to stavi u kontekst 1749. godine, kada je Sombor postao slobodnim kraljevskim gradom, onda se to može tumačiti i kao pokušaj negiranja da su bilo kakvog udjela u tome imali (bunjevački) Hrvati. Kao da prije 272 godine u Somboru nisu živjeli pretci današnjih 7.000 somborskih Hrvata. Živjeli su na prostoru Sombora tada, a tu su i danas. Što se Sombora tiče, ovo nije prvi puta da se Hrvati pokušavaju negirati, izbrisati iz povijesti. Za zaboravne podsjetit ću na slučaj Čonoplje i obilježavanje 200. obljetnice župe na koju su pozvani predstavnici njemačke, bunjevačke i mađarske nacionalne manjine. Nesvjesno, ili iz nekog drugog razloga Hrvata tu nije bilo.
O Hrvatima, onim austrijskim, pišemo u ovotjednom broju Hrvatske riječi, nastavljajući tako serijal tekstova o brojnosti,  položaju, pravima, političkoj zastupljenosti, informiranju, obrazovanju, organiziranosti, financijskoj potpori koju hrvatska nacionalna manjina ima u 12 europskih država, gdje je priznata kao autohtona nacionalna zajednica. Zanimljivo će biti na kraju tog serijala napraviti usporedbu i vidjeti gdje su tu Hrvati u Srbiji, koji su prema službenim podatcima najbrojnija nacionalna zajednica u već spomenutih 12 europskih zemalja. 
Z. V.

Najave

26. 07. - 92. »Dužionica« u Somboru

H. R. | 26. srpnja 2026.

HKUD „Vladimir Nazor“ organizira 92. Dužionicu, koja će biti održana 26. srpnja. Bandaš i bandašica ovogodišnje Dužionice su Dario Pekanović i Marija Lukić.

04. 08 - Hodočašće „Hod prema Majci“

H. R. | 4. kolovoza 2026.

Udruga mladih „Prijatelji nade“ organizira 4. kolovoza hodočašće „Hod prema Majci 2026.“

10. 08 - 14. 08. - XIX. Etnokamp Hrvatske čitaonice

H. R. | 14. kolovoza 2026.

Hrvatska čitaonica Subotica organizira XIX. Etnokamp za učenike osnovnoškolske dobi, koji će biti održan od 10. do 14. kolovoza u župi sv. Roka u Subotici.

25. 07. - 16. 08. - Proštenja u svetištu Gospe Tekijske

H. R. | 16. kolovoza 2026.

U Biskupijskom svetištu Gospe Tekijske kod Petrovaradina od 25. srpnja do 16. kolovoza bit će održana misna slavlja u povodu Malih i Velikih Tekija, Preobraženja, Velike Gospe i blagdana sv. Roka.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.