Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Podsjetnik iz slijepih ulica

Danas se izraz »slijepa ulica« (pa i »ćorsokak«) češće koristi u opisu neke situacije, osobne, društvene, političke i(li) materijalne nego što se izgovara u autentičnom značenju, kojim se označava ulica s ulazom iz jednog smjera, bez prohodnosti puta na drugom kraju ulice. Urbanizacija naselja i gradnja u geometrijski pravilnim uličnim linijama u novim ulicama osigurava promet bez prepreka, te slijepih ulica više nema u dijelovima grada nastalim u posljednjem stoljeću. Ipak, još uvijek postoje, i to u starijim gradskim kvartovima, pa ih ima kraj Somborskog puta, u Gatu, Keru, kraj nekadašnje Mlake i u okolici Dudove šume. One postoje u istim trasama kao što su bile postavljene i prije stotinu godina, što se vidi na isječku karte Subotice iz 1921. godine. Dio karte napravljene točno prije jednog stoljeća prikazuje područje u okolici Dudove šume, na kojem je prije šest desetljeća nastala Aleja maršala Tita, a izgradnjom višekatnica nestale su tadašnje stare ulice, uključujući i onu koja je i svojim imenom opisivala autentično stanje, tj. zvala se Slijepa.
Dio grada od Aleje ka pruzi ostao je i danas naselje prizemnih kuća s nepromijenjenim uličnim trasama, u koje je neprimjereno »ugrađeno« nekoliko višekatnica, sada okruženih klasičnim prizemnim obiteljskim kućama, vjerojatno zbog plana o promjeni lika ovog dijela Subotice u budućnosti. Na staroj karti Subotice, od prije stotinu godina, upravo ovaj dio grada ima više slijepih ulica, iz neobjašnjivih razloga. Možda su se ovdje nekada davno kuće nizale po onome što danas zovemo »divlja gradnja«, tj. kako se tko snašao na svojoj skromnoj parceli (vinogradu, voćnjaku), pa su se i ulice tome prilagođavale. Te slijepe ulice i danas postoje po trasama obilježenim na karti iz 1921. godine.
U njima se danas živi mirnije nego u okolici. Dok svim ostalim ulicama jure automobili, u slijepim ulicama nema bučnog prometa; postoje i podsjećaju na ono staro vrijeme u kome su nastale, kada se i živjelo i prometovalo sporije i tiše.

Najava događaja

06.03.2021 - Folklorna trilogija HKC-a »Bunjevačko kolo«

Trilogija 50 je projekt HKC-a Bunjevačko kolo u okviru obilježavanja 50. obljetnice od osnutka, i predstavlja zamjenu za njihov tradicionalni godišnji koncert koji se održava u prosincu. Bojazvuk i emocije su nazivi tri priče u ovoj folklornoj verziji trilogije. Svaka priča se sastoji od tri koreografije i sve zajedno čine jednu cjelinu ispričanu mnogo puta, ali ovoga puta na drugačiji, originalni način. Svaki segment trilogije ima različitu scenografiju, većinu prati dramska radnja ili neki lajtmotiv.

Svaku večer u razdoblju od 20. do 28. veljače na Facebook stranici i YouTube kanalu Bunjevačkog kola od 20 sati premijerno će biti prikazana po jedna koreografija.

Raspored prikazivanja:

  • 20. – 22. veljače u 20h - Boje
  • 23. – 25. veljače u 20h – Zvuk
  • 26. – 28. veljače u 20h – Emocije
  • 1. ožujka u 20h – Cio koncert Trilogija 50 s bonus točkama
  • 6. ožujka u 20h – kratak film Iza scene

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay