Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Pokladni običaji u Starčevu

Dani poklada uvijek dolaze baš u vrijeme kada se zima bori s proljećem. U Starčevu, kao i u mnogim hrvatskim krajevima, pokladni je tjedan uz još dva dana preostala prije uskrsnog posta ili korizme bio poznat kao doba zabava, ludovanja, zbijanja šala, maskiranja i svega što uz to ide. Povorke ovoga tipa u Starčevu su se nazivale agovi.
Nedjelja je, prema kazivanju Starčevca Vinka Rukavine (1953.), bila rezervirana za djecu. Njih su zvali malim agovima. Mladi bi se tada maskirali tako što bi na običnoj bijeloj krpi od tkanoga platna, u Banatu poznatog kao pargar, bojama nacrtali nekakav strašni lik, izrezali rupe za oči, usta i nos te to navukli preko lica. Zatim su preokrenuli i na sebe stavili neki dotrajali grudnjak od janjeće kože ili, pak, staru bundu, odjenuli rasparane gaće te tako išli po ulici i plašili ljude i ostalu djecu i prolaznike. Bilo je zanimljivije ako bi se psima oko vrata vezala kakva klepetuša ili zvonce i na taj način bukom izazivala još veća pozornost. Ponekad su se djeca udruživala, pa su išli i u grupama.
U ponedjeljak je već bivalo ozbiljnije. U velike agove išli su malo stariji. Njihove maske su bile strašnije i bolje pripremljene, a bili su i organiziraniji. Skupljali su se u velikim grupama i posjećivali kuće mještana, a osobito su voljeli zalaziti tamo gdje su znali da netko od ukućana zazire od maskiranih ljudi.
Posljednji dan poklada bio je utorak i tada se išlo u didove. To su znale biti čitave povorke dobro maskiranih ozbiljnih mladih ljudi, žena, momaka, pa i djevojaka. Oni su obično i nešto prikazivali, a najčešće su to bili svatovi. Usput su zadirkivali prolaznike, zalazili u dvorišta plašeći domaćine, ljubili su i provocirali mlade žene i snaše, a gdje je bilo djevojaka one su se osobito morale dobro paziti. Tražili su i dobivali jelo i piće, a gdje nisu bili dobro primljeni mogli su napraviti i neku štetu. Za poklade su se pripremali svi – od najmlađih do najstarijih, a kućanice su pekle posebnu vrstu kolača – šprickrofne. Nakon ovakvog cjelodnevnog ludiranja po selu, svi su najčešće završili negdje na kostimiranoj zabavi gdje su se do kasnih večernjih sati izludovali, naigrali i napjevali, jer je sutradan već slijedila Čista srijeda – Pepelnica, dan zapovjednoga posta i nemrsa, koja je pritom označavala početak duhovne i tjelesne priprave za Uskrs.
Pokladna nedjelja bila je uobičajena, kao i skoro sve nedjelje kroz godinu, a na taj dan ručak u Banatu je karakterističan. Neizostavna je juha, kokošija ili goveđa, s pravim domaćim rezancima, a onda i kuhano meso, umak i na kraju pečenje. Obavezni su bili i kolači. Običnom nedjeljom gazdarica je mesila kolače ili po želji ukućana ili po svom odabiru.
Kako je već rečeno, poklade su posebno vrijeme u godini, pa su se tako tada pravili i posebni kolači – šprickrofne. Rukavina kaže da se za šprickrofne prvo treba skuhati kulja od brašna, najbolje miješanog oštrog i mekog, i to na pola voda pola mlijeko, pa još dodati malo nekakve masnoće, putra ili margarina. Kad se kulja ohladi, u nju se doda bar šest jaja, i to jedno po jedno, dok se sva dobro ne umiješaju. Kad je tijesto gotovo, posebnim špricem se spušta u vruću masnoću i tako prži dok ne porumeni. Kad dobiju boju, šprickrofne se izvade na pladanj, pospu šećerom i cimetom i mogu se poslužiti.
Starčevom su agovi posljednji puta defilirali prije deset godina, a fotografija koju objavljujemo uz ovaj napis snimljena je potkraj pedesetih ili početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća kada je ovaj običaj svake godine redovito održavan. Ona se nalazila u albumu obitelji Brozina, a na njoj među ostalima s harmonikom pozira Nikola Pavlić zvani Braca (1893. – 1963.), dugogodišnji kantor crkve svetog Mauricija u Starčevu.
Dalibor Mergel

Najava događaja

06.03.2021 - Folklorna trilogija HKC-a »Bunjevačko kolo«

Trilogija 50 je projekt HKC-a Bunjevačko kolo u okviru obilježavanja 50. obljetnice od osnutka, i predstavlja zamjenu za njihov tradicionalni godišnji koncert koji se održava u prosincu. Bojazvuk i emocije su nazivi tri priče u ovoj folklornoj verziji trilogije. Svaka priča se sastoji od tri koreografije i sve zajedno čine jednu cjelinu ispričanu mnogo puta, ali ovoga puta na drugačiji, originalni način. Svaki segment trilogije ima različitu scenografiju, većinu prati dramska radnja ili neki lajtmotiv.

Svaku večer u razdoblju od 20. do 28. veljače na Facebook stranici i YouTube kanalu Bunjevačkog kola od 20 sati premijerno će biti prikazana po jedna koreografija.

Raspored prikazivanja:

  • 20. – 22. veljače u 20h - Boje
  • 23. – 25. veljače u 20h – Zvuk
  • 26. – 28. veljače u 20h – Emocije
  • 1. ožujka u 20h – Cio koncert Trilogija 50 s bonus točkama
  • 6. ožujka u 20h – kratak film Iza scene

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay