Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Ostvareno pravo na »Hrvatsku riječ«

Nakon gotovo pedeset godina, list s imenom »Hrvatska riječ« ponovno se pojavljuje u Vojvodini, to jest Srbiji. 
Sjetimo se ukratko: Hrvati u Vojvodini imali su informiranje na vlastitom jeziku odmah nakon Drugog svjetskog rata - već 19. listopada 1944. u Subotici je pokrenut dnevni list na hrvatskom »Radio vijesti«. Nedugog je vijeka bio, no koncem je svibnja 1945. u Subotici formirano Uredništvo latiničnog izdanja »Slobodne Vojvodine«, glasila Narodno-oslobodilačke fronte Vojvodine. Prvi broj ovog dnevnog lista izlazi 31. svibnja 1945.
 
POvijesni koNtekst: Dva mjeseca kasnije, 26. kolovoza 1945., ovaj dnevnik dobiva novi naziv: »Hrvatska riječ«, a listopada 1946. godine ove će se dnevne novine transformirati u tjednik. Krajem lipnja 1956. »Hrvatska riječ« je po partijskom nalogu preimenovana u »Subotičke novine«, a istom je partijskom naredbom napušteno pisanje na hrvatskom književnom jeziku, te se tekstovi pišu ekavicom, na tzv. srpskohrvatskom, točnije na srpskom jeziku. Od tada pa do danas pravog i redovitog informiranja na hrvatskom jeziku u Vojvodini gotovo da nema. Istina, početkom devedesetih pojavljuje se jedno partijsko glasilo, a nešto kasnije još dva: jedan privatni, a drugi crkveni list... Toliko smatramo dovoljnim za reći o povijesnoj ukorijenjenosti »Hrvatske riječi«.
Premda je riječ o bitno različitom vremenu i uopće društvenom kontekstu, ipak ima još nečega vrlo sličnoga s vremenom nakon toga rata: ovo nije nečija privatna inicijativa, nego iza tjednika »Hrvatska riječ« stoji jasno očitovana politička volja šire društvene zajednice. Jer, ponavljamo, u posljednjih se desetak godina informiranje na hrvatskom u Vojvodini putem tiska odvijalo mahom putem privatnih inicijativa, iza čega, osim entuzijazma rijetkih zanesenjaka, gotovo da ništa i nitko nije stajao. Pa ipak, kao neka vrsta posredovanog rezultata svih tih inicijativa, izlazi i ovaj prvi broj tjednika »Hrvatska riječ«, no sada, naglašavamo, kao lista iza kojeg je stala Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine!
 
Razumijevanje mnogih - potpora tek jednih: A sve je počelo ovako: koncem 2000. jedna grupa ljudi u Subotici (Lazar Merković, pokojni mr. Josip Buljovčić, Milovan Miković i autor ovog napisa) počima raditi na izradi idejnog projekta osnivanja novinsko-izdavačke kuće na pokrajinskoj razini, a prema modelu kakav već imaju druge manjinske zajednice. U veljači 2001., na svojoj sjednici Upravni odbor Hrvatskog akademskog društva - HAD-a usvaja njihov Prijedlog Nacrta projekta »Osnivanje Javnog poduzeća Informativna izdavačka kuća ‘Hrvatska riječ’«, te ga stavlja u daljnju artikulaciju. Kontaktira se s političkim predstavnicima, a zastupnik Hrvatskog narodnog saveza u Skupštini Autonomne Pokrajine Vojvodine Kalman Kuntić stavlja inicijativu koncem 2001. u skupštinsku proceduru. Skupština AP Vojvodine na sjednici održanoj 8. svibnja 2002. donosi »Odluku o osnivanju Novinsko izdavačke ustanove ‘Hrvatska riječ’«, čime su se stekli prvi valjani formalno - pravni uvjeti za daljnji konkretni rad na osnivanju i konstituiranju Ustanove, koji je trajao do ovog, prvog broja »Hrvatske riječi«. Naporni i veliki rad relativno malog broja ljudi, kojim je upravljao i ravnao Privremeni upravni odbor, rad koji je nailazio kako na razumijevanje tako i na skepsu mnogih, ipak je jedinu istinsku, dakle ne načelnu i deklarativnu, potporu do sada imao od strane dužnosnika u pokrajinskoj administraciji!
A temeljna je svrha ovoga lista sadržana u ostvarivanju prava na informiranje građana hrvatske nacionalnosti na vlastitome jeziku, a izdavat će ga istoimena novinsko - izdavačka ustanova, čiji je osnivač, rekosmo već, Skupština AP Vojvodine. Ova će nakladnička kuća raditi još i na planu naklade dječjeg lista, zatim časopisa za kulturu, znanost i umjetnost, te knjiga na hrvatskom jeziku. Naravno, kada se za to stvore pretpostavke.
A sve je do sada iznijeto, čini se, od presudnog značaja za hrvatsku manjinu u Vojvodini. Tako se, naime, na najbolji način priznaje da i oni Drugi mogu ne samo informirati se na vlastitim jezikom koliko to da taj pothvat i politički i materijalno bude podržan od strane države, a da se, osim načela struke, ne uvjetuje ničim drugim. To je osobito važno za hrvatsku manjinsku zajednicu u Vojvodini, koja nakon raspada SFRJ kao nova manjina nije bila u prilici na institucionalan način upražnjavati svoja prava. Štoviše, ona u sferama javnosti i od državnih instanci često nije bila u prilici imati bilo kakav oblik javnog priznanja, nego...
 
Misija u sluŽbi istine: No, važnim nam se čini još i pitanje što će u »Hrvatskoj riječi« pisati? Naravno, sve ono što je od značaja za građane ove zemlje, ali i za ljude koji je budu čitali, to jest kojima je ona namijenjena. To znači da će »Hrvatska riječ« referirati na događaje političke, društvene, kulturne... provenijencije od opće važnosti, ali se neće libiti pisati i o onima koji neposrednije dotiču hrvatsku manjinu, te stidjeti o onim svakodnevnim. Bit će to, drugim riječima, društveni, politički, kulturni i obiteljski tjednik na hrvatskom jeziku.
Pri tomu će se oni koji je budu pravili služiti zlatnim pravilima struke: pisati istinito o događajima, objektivno, pravodobno... Ne padati u napast, o toliko ovdje iskušavanog, pristrasnog novinarstva, novinarstva preovisnog o političkoj moći, koje je spremno služiti se lažima, te govoriti jezikom mržnje. Ne. Toga ovdje neće biti. Ovdje mora biti svega tomu suprotno: biti i ostati u funckiji Istine, Pravde, međusobnog razumijevanja...
To će biti rukovodna načela. Oko njih se mora stalno voditi računa. No, stalno o »Hrvatskoj riječi« moraju voditi računa i oni zbog kojih list i postoji - a to ste Vi, čitatelji. Jer, ukoliko Vas ne bude bilo, onda je i ova riječ tek riječ vapijećg u pustinji. Stoga nam je i sudbina uveliko zajednička... Radimo onda skupa na vlastitom boljitku. Jedni na čast struke, a drugi u prilog vlastite budućnosti i općeg dobra.
 
Autor je predsjednik Privremenog upravnog odbora.
 
  • Betoven maraton
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay