Arhiv tekstova

Suštinski dalje ili bliže

Protekla 2020. godina ostat će zapamćena, osim po epidemiji virusa covid-19, i po tome što, nakon šest godina od započinjanja pristupnih pregovora s Europskom unijom Srbija u ovoj godini nije uspjela otvoriti niti jedno pregovaračko poglavlje. Prethodne, 2019., je otvorila dva. 
Inače, 22. prosinca se navršilo 11 godina od kada je Srbija podnijela zahtjev za članstvo u EU kada je dala suglasnost na pregovarački okvir te prihvatila sve uvjete i kriterije koje EU postavlja pred zemlje kandidate. Prosinca 2015. godine otvorena su prva poglavlja, među njima Poglavlje 35 koje se bavi normalizacijom odnosa između Srbije i Kosova. U srpnju 2016. godine otvorena su poglavlja 23 i 24, koja se bave vladavinom prava, a do prošle godine je otvoreno 18 od ukupno 35 poglavlja. Zatvoreno je samo dva –  25. i 26. poglavlje, koja se prema procedurama otvaraju i (privremeno) zatvaraju u istom danu.
Koordinatorica Nacionalnog konventa za EU, koji okuplja organizacije civilnog društva, Nataša Dragojlović navodi u Knjizi preporuka za 2019. kako bi proces pridruživanja prema novoj metodologiji trebao biti »predvidljiviji, kredibilniji i dinamičniji, uz snažnije političko usmjerenje i angažman na najvišim nivoima«. 
No, nova metodologija nije pomogla da se proces pridruživanja nastavi istim ili ubrzanim tempom, jer su se Nizozemska, Belgija, Njemačka, Švedska, Finska i Bugarska usprotivile ove godine otvaranju novih poglavlja zbog, kako ocjenjuju, nezadovoljavajućeg stanja u domeni vladavine prava i ozbiljnog kašnjenja u reformskim procesima.
Vijeće ministara EU je zaključilo kako je potrebno doći do napretka u područjima demokracije, neovisnosti pravosuđa, slobode izražavanja i medija kako bi nova poglavlja bila otvorena, a veleposlanik EU u Srbiji Sem Fabrizi je na sastanku Skupštinskog odbora za europske integracije kazao kako u Poglavlju 23 (pravosuđe i osnovna ljudska prava) nije učinjen nikakav napredak, kao ni u području pravosuđa i u pogledu slobode medija. 

Nevladin sektor – otvoren za dijalog i partnerstvo
     
Sedamdeset i pet nevladinih organizacija u Srbiji uputilo je sredinom prosinca priopćenje u povodu zastoja europskih integracija u 2020., u kojem se »izražava nezadovoljstvo izostankom reformi koje je Vlada Srbije prihvatila provesti u procesu pristupanja EU, pogoršanjem poštovanja demokratskih principa i vladavine prava, prisustvom govora mržnje i porastom nasilja nad pojedincima, novinarima, medijima, političkim neistomišljenicima i organizacijama civilnog društva koji na osnovu prava koja im garantiraju Ustav i zakoni Republike Srbije, iznose kritička viđenja rada i rezultata državnih institucija i tijela«.
Kao najznačajniji problemi se ističu gubitak povjerenja građana u institucije, nefunkcionalnost političkog poretka i nedostatak iskrene političke volje Vlade Srbije da se provedu neophodne promjene, osigura nezavisnost pravosuđa, suzbije korupcija, omogući izražavanje političkog i svakog drugog mišljenja, osiguraju uvjeti za slobodu medija, kao i nezavisnost regulatornih i nezavisnih tijela od političkog pritiska. 
Potpisnici smatraju da je ovakvo stanje neprihvatljivo »imajući u vidu sve resurse kojima raspolaže Vlada, njenu deklaratornu posvećenost članstvu u EU, kao i tehničku i financijsku podršku EU«.
Potpisnici su izrazili i otvorenost za dijalog i suradnju nudeći svoje stručno znanje i entuzijazam, ali su najavili i da će u narednih godinu dana pažljivo pratiti i redovno izvještavati javnost o rezultatima u području vladavine prava i funkcionalnosti demokratskih institucija, od čega će ovisiti i njihova spremnost za partnerstvo u ovome procesu. Pozvali su Vladu Srbije da izvuče pouke iz odluke Vijeća EU da ove godine ne otvori ni jedno pregovaračko poglavlje i rasta skepticizma prema članstvu u Uniji.

Dobra vijest?

Činjenicu da se u 2020. nije otvorilo niti jedno poglavlje komentirali su različiti ljudi različito. Da je izostanak otvaranja novih poglavlja u 2020. »zbog očevidnog urušavanja demokracije i vladavine prava« dobra vijest ocijenio je, pomalo cinično, urednik portala European Western Balkans Vladimir Burazer. Dobra je vijest, kaže on, iz razloga što »ruši dugo održavanu iluziju da se ovakvom politikom zemlja može voditi ka članstvu u EU«. 
U autorskom tekstu za beogradski tjednik NIN Burazer je ocijenio da ova odluka država članica EU »predstavlja šamar vlastima u Beogradu i jasnu i nedvosmislenu poruku da Srbija s ovakvim stanjem demokracije i vladavinom prava nema nikakvu perspektivu članstva u EU«. 
Ovo je dobra vijest, smatra Burazer, jer »jasno ukazuje na ključne probleme i utvrđuje odgovornost za njih«. On podsjeća i da je proces pregovora Srbije tekao izuzetno sporo i prethodnih godina, iako je mandatar Aleksandar Vučić 2016. godine u svom ekspozeu najavio potpuno usuglašavanje sa zakonodavstvom EU i zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do 2019. godine.

Prevladana tema

Ministrica za europske integracije Jadranka Joksimović je pak izjavila na plenarnoj sjednici Nacionalnog konventa o EU, održanoj 17. prosinca, da Srbija nije »pačija škola« u procesu europskih integracija i da ne samo da nije dalje od EU nego je »suštinski bliže«.
»Nismo urušili vladavinu prava u Srbiji ni na koji način«, rekla je Joksimović, dodajući da je možda bilo kašnjenja u reformama i da se možda moglo uraditi više, ali da je Srbija posvećena putu europskih integracija i da su ova vlada i Aleksandar Vučić od 2014. uradili više za europski proces nego svi u prethodnih 15 godina. Ministrica je istakla da EU treba objasniti kako će se nova metodologija primjenjivati na Srbiju i pozvala civilno društvo i Nacionalni konvent da počnu govoriti o klasterima, a ne o poglavljima.
»Je li otvoreno jedno ili dva poglavlja je prevladana tema. Očekujem od Nacionalnog konventa da se prestroji u pravo vrijeme i zamoli svoje članove da se ubace u novi kolosijek«, kazala je Joksimović, i ocijenila da je posljedica nove metodologije da poglavlja postaju sekundarni instrument za ono što je suština pregovaračkog procesa od ove godine, a to su sektorske ključne politike struktuirane u šest klastera.

Unutarnja retorika o EU

Potpredsjednik Europskog pokreta u Srbiji Vladimir Međak ukazao je na još jednu dimenziju procesa pridruživanja a to je »unutarnja retorika« o EU. On kaže kako se od srpskih dužnosnika očekuje da ubuduće »povedu računa kako EU komunicira s građanima«. Međak podsjeća kako je to je jedna od točaka Zagrebačke deklaracije, dokumenta, koji je donesen na samitu EU – Zapadni Balkan, ove godine u svibnju. Naime, u točki 1 ove deklaracije navodi se da kredibilitet posvećenosti zapadnog Balkana europskim integracijama među ostalim ovisi od »jasnog izvještavanja javnosti i od provođenja neophodnih reformi«.
»Ovo je prvi put da se u bilo kakvoj EU deklaraciji u odnosu na zapadni Balkan pominje komunikacija države ka građanima«, ističe Međak i ocjenjuje da je Srbija time neslužbeno dobila novi kriterij za članstvo, a to je unutarnja retorika o EU.
On dodaje da europski dokumenti sadrže i druge »nijansirane poruke«, kao što je navod da je Srbija »deklaratorno nastrojena proeuropski«, kao i da je »narušeno povjerenje između EU i zemalja zapadnog Balkana«. 
Međak ističe da se od Srbije u budućnosti očekuje da pregovore EU vodi kao politički, a ne tehnokratski proces, gdje će se donositi političke odluke i odgovarajući zakoni, a ne odgađati za neka bolja vremena. 
»Srbija je do sada najviše napredovala u poglavljima koja nisu politički teška, ali ni za dio njih uvijek nije dostavila pregovaračke pozicije ni nakon više godina«, podsjetio je Međak.

Nikakav ili umjereni napredak

A što piše u izvještaju Europske komisije? Među ostalim, kada je riječ o političkim kriterijima, navodi se kako su na proteklim izborima glasači imali ograničen izbor zbog predominantne prednosti vladajuće stranke i promoviranja Vladinih politika u većini vodećih medija. Kako je od ključne važnosti da vlasti u Srbiji riješe nedostatke u izbornom sustavu kroz dijalog s političkim partijama »mnogo prije narednih izbora«. Navodi se kako je potrebno ojačati djelotvornost, nezavisnost i transparentnost rada Skupštine, kao i da se Skupština treba uključiti u međustranački dijalog. U području reforme javne uprave uopćeno gledajući nije postignut nikakav napredak a što se tiče pravosuđa navodi se kako je ustavna reforma pravosuđa odgođena, a da opseg političkog utjecaja izaziva ozbiljnu zabrinutost. U pogledu borbe protiv korupcije postignut je ograničen napredak, ali je korupcija i dalje pitanje koje izaziva zabrinutost, a u pogledu borbe protiv organiziranog kriminala navodi se kako Srbija tek treba ostvariti uvjerljive rezultate. Što se tiče osnovnih prava, potrebno je osigurati njihovu dosljednu i efikasnu primjenu i ojačati institucije za zaštitu ljudskih prava. U pogledu slobode izražavanja još uvijek nije ostvaren konkretan napredak u poboljšanju cjelokupnog okruženja i tek se treba uspostaviti transparentnost u pogledu vlasništva nad medijima i raspodjele javnih sredstava, osobito na lokalnom nivou.
Kao pozitivno se ističe upravljanje migracijskim tokovima i integrirano upravljanje granicama. Također se navodi da je, kada je riječ o ekonomskim kriterijima, Srbija postigla izvjestan napredak u razvijanju funkcionalne tržišne ekonomije. Međutim, navodi se u Izvještaju EK i kako je država i dalje u značajnoj mjeri prisutna u privredi i da je privatni sektor sputan uslijed slabosti u vladavini prava.   

Narodna skupština – ispuniti preporuke EK 

Ove godine o Izvještaju Europske komisije o Republici Srbiji raspravljala je na plenarnoj sjednici i Narodna skupština 29. prosinca i usvojila pet zaključaka. U zaključcima se konstatiraju preporuke koje se odnose na vladavinu prava i funkcioniranje demokratskih instituticija i pozdravljaju pozitivne ocjene o postignutom napretku u dijelu ekonomskih kriterija i mjera povezanih s epidemijom covid-19. 
Pozdravljaju se dosadašnji napori Vlade i istovremeno se poziva da »održi snažnu dinamiku pregovora, u skladu s novom metodologijom proširenja. Istovremeno se poziva Europska komisija da »što prije uobliči način primjene nove metodologije na pregovarački proces«. 
Izražava se spremnost da se i u narednom periodu aktivno radi na unaprjeđenju parlamentarne prakse, izgradnji povjerenja u procedure Narodne skupštine i pruža aktivni doprinos ispunjavanju političkih kriterija za članstvo u EU. Također se navodi kako Narodna skupština ostaje aktivno uključena u realizaciju druge faze Međustranačkog dijaloga uz posredovanje Europskog parlamenta, u svrhu poboljšanja parlamentarnih standarda i postizanja širokog međupartijskog i društvenog konsenzusa o reformama.
Na koncu se ukazuje na potrebu daljeg rada svih nadležnih institucija na ispunjavanju preporuka iz Izvještaja EK i naglašava da je potrebno nastaviti stalnu i nesmetanu komunikaciju s građanima o vrijednostima i značaju EU, kao strateškog političkog i ekonomskog partnera Srbije.
J. D.