Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Hobi koji me ispunjava

Danas, kada kažemo dekupaž velika većina ljudi zna o čemu se radi, no iako je ova tehnika dekoriranja predmeta ili namještaja stoljećima stara, na našem području ranijih godina nije bila toliko prisutna. 
Zanimljivo je da riječ dekupaž potječe od francuske riječi découper što znači izrezati ili smanjiti, ali porijeklo ove tehnike dolazi s istoka Sibira, gdje su se ovom tehnikom ukrašavale grobnice. Dekupaž je u XII. stoljeću došao u Kinu, gdje se izrezani papir koristio za dekoraciju lampiona, prozora, kutija i drugih predmeta, a u XVII. stoljeću se ova tehnika počela raditi i u Italiji, osobito u Firenci i Veneciji. Iako, dakle, postoje dokazi da se dekupaž primjenjivao još u XII. stoljeću, sam termin je tvorevina XX. stoljeća. Dekupaž tehnika ponovno je postala popularna, osobito radi toga što bilo kom starom predmetu na ovaj način možemo dati poseban izgled na, rekli bismo, relativno jednostavan način (osobito kad to drugi rade).
 
Probala i uspjela 

Dekupažom se od veljače 2017. godine bavi i naša sugovornica Jasna Kujundžić, koja je prije svega mama četiri kćeri (Mila, Iva, Marija i Klara), a potom i majstorica ovoga hobija. 
»Dekupaž tehnikom sam se počela baviti sasvim slučajno. Naime, moja sestra Gordana je za svoj salon ljepote htjela da joj nešto izradim i obećala sam da ću pokušati. Tako sam sasvim slučajno pokušala raditi dekupaž i jednostavno je krenulo. Istina, sestri ni danas nisam napravila ono što je tražila, ali sam joj nadoknadila brojnim drugim stvarima«, prisjeća se kroz smijeh Jasna i nastavlja: »To je bila iskra koja me je potakla da se oprobam u ovome poslu. Iako mi je taj način ukrašavanja do tog momenta bio stran, prvo sam sve proučavala preko YouTubea i zainteresiralo me je da se oprobam. Iz dana u dan sam se usavršavala i nekako je sve to krenulo svojim putem.« 
Jasna je tada bila na porodiljnom s Klarom i kako je i sama rekla jednostavno je željela probati nešto novo, drugačije. Po isteku porodiljnog napustila je posao te se više posvetila ovom hobiju, koji je počeo donositi i financijsku korist. 
»Posao sam napustila iz drugih razloga, ne zbog dekupaža i sada kada bih se ponovo zaposlila mislim da bih nastavila raditi dekupaž, jer mi je to jedan vid odmora od svakodnevice. Od toga se ne može živjeti, ali doprinosi kućnom budžetu i sama se osjećam korisnom. Nekako bi me grizla savjest da sam ostala doma, a da baš ništa ne doprinosim. Prije svega sam mama i supruga, ali mislim da svaka mama može imati neki hobi, pa sad je li ga unovčila ili ne, ali svakako nešto što ju ispunjava«, kaže Jasna. 

Nabava materijala ide putem interneta 

U domu je opremila svoj mali radni kutak i svi ukućani znaju da i mama ima obveze i posao, te se samim time svi uključe u pomoć oko drugih stvari u obitelji. 
»Mislim da je to zapravo dobro za sve, jer i djeca se nauče pomoći oko osnovnih kućanskih poslova, a kada mi je potrebna pomoć starije cure znaju uskočiti u ispomoć«, kaže Jasna i priča kako je većina predmeta koje radi od drveta: »Isto kao što se ja bavim dekupažom, tako ima ljudi koji mimo svog posla nabavljaju repromaterijal i za nas koji se bavimo ovom tehnikom izrađuju razne predmete. Sve se to u današnje vrijeme nabavlja preko interneta. Dio materijala se može nabaviti i u Subotici, ali je tu slab izbor, a cijena veća, te se uglavnom oslanjam na porudžbinu preko interneta. Na raznim društvenim mrežama postoji više grupa čije su članice uglavnom žene koje se bave ovim poslom i onda se tamo nudi sve potrebno za izradu dekupaža.«
 
Sve po želji 

Način ukrašavanja se razlikuje od vrste papira kojim se radi. Naša sugovornica je poput mnogih počela raditi s papirnim salvetama, a sada uglavnom radi s papirom koji se po želji mušterije tiska i prenosi na drvo. Također, Jasna radi i s ornamentima – ukrasima koji se nakon izlijevanja u kalupe prenose na kutije, podmetače, ukrase, ramove... Za skoro četiri godine, koliko se bavi ovim poslom, napravila je nebrojeno predmeta, ali uvijek ima onih koji se redovito poručuju. 
»Žao mi je da nisam od početka vodila evidencija što sam sve pravila i prodala, ali obično na početku ljudi ni ne misle na to. Ono što sam do sada najviše pravila bili su kompleti koji obuhvaćaju poslužavnik, podmetače za čaše i kutiju za njih. To je nešto što mušterije traže tijekom godine, a ostale stvari bih svrstala u sezonske. Kada je vrijeme prvih pričesti, krizmanja, vjenčanja onda se uglavnom traže kutije raznih oblika i veličina, te se na vrijeme pripremim s većim izborom i količinom. Za veće blagdane, poput Božića i Uskrsa, idu prigodni predmeti. Tijekom cijele godine se traže i ukrasne boce za nošenje rakije ili za babine. Kada dođe sezona likera, onda se traže boce s određenim simbolima poput višnje za višnjevaču... Zaista ima svega u ponudi, ali isto tako i sve ovisi od mušterije, što i kako želi. Bila je situacija da sam radila podmetače za župsko prelo, pa i svadbu gdje je trebalo 300 istih komada. Često se dogodi i takozvana lančana reakcija, kada neka od žena, koje se bave ovim poslom, postavi neki novi proizvod na Facebook ili Instagram, onda mnogi traže istu stvar s različitim dezenima«, kaže Jasna Kujundžić koja svoje radove objavljuje na društvenim mrežama pod nazivom »Jasnine maštarije«, ali ipak kaže da je najbolja reklama zadovoljni kupac. 
Iako ima neizmjernu podršku supruga Marinka i svojih kćeri, Jasna za sada nema nekih velikih planova za budućnost. Kako je sama rekla, sve je prepustila Bogu u ruke, a ona svojim radom ide sigurnim koracima naprijed.
Ž. V.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay