Arhiv tekstova
Blaško Rajić tužio gradonačelnika, hrvatska svečanost u Bajmaku
27. prosinca 1913. – Neven javlja da je bunjevački rodoljub dr. Joso Čović imenovan za liječnika u subotičkoj bolnici.
27. prosinca 1913. – Neven javlja da je župnik subotičke župe sv. Roka Blaško Rajić tužio gradonačelnika Subotice Károlya Bíróa za uvredu časti.
28. prosinca 1918. – Neven javlja da je bunjevački rodoljub Vojislav Matković, profesor u Višoj trgovačkoj školi u Subotici, s uspjehom položio ispit u Zagrebu iz hrvatsko-srpskog jezika i književnosti.
28. prosinca 1940. – Hrvatski dnevnik piše da su u Petrovaradinu 27. prosinca održane sjednice mjesne i kotarske organizacije HSS-a. Objema sjednicama predsjedao je Ivan Jelašić. Zaključeno je da se traži odvajanje Petrovaradina od Novog Sada.
29. prosinca 1939. – Hrvatski dnevnik piše da je u Šidu održana sjednica kotarske organizacije HSS-a, koja je trajala pet sati. Sjednicom je predsjedao Ivan Đurić. Narodni zastupnik Živan Kuveždić i kotarski tajnik Hinko Piussy prikazali su političku situaciju u Jugoslaviji. Zaključeno je da se u siječnju 1940. održi u Šidu veliki manifestacijska skupština HSS-a.
29. prosinca 1939. – Subotičke novine javljaju da je ogranak Hrvatske seljačke sloge u Bajmaku svečano dočekao hrvatskog senatora Josipa Vukovića Đidu. Na kolodvoru ga je sačekala dugačka, šarolika (ljudi, žene i djece) i oduševljena povorka. Pozdravio ga je Nikola Babić, predsjednik Seljačke sloge. U prostorijama Seljačke sloge Đido je održao prisutnima govor i poželio im sretne božićne blagdane. Nakon toga, narod ga je klicanjem ispratio na kolodvor. U povorci su se nosile dvije hrvatske zastave.
30. prosinca 1904. – Srijemskomitrovački Knut Ise Velikanovića piše: »Kakva je razlika med dimnjačarom i hrvatskim političarom? – Dimnjačari čiste, da bude čišće, a hrvatski političari raščišćuju, da bude prljavije«.
30. prosinca 1917. – Zagrebačke Novine pišu da Bunjevci u Bačkoj trpe asimilacijske pritiske. Asimilatori prijete da će poslije Prvog svjetskog rata biti zabranjeno govoriti bunjevački i, kako prenose novine, pravdaju to riječima: »Mi Boga psujemo, a Bog nas ipak voli, jer smo Madžari«.
30. prosinca 1926. – Neven donosi pismo bunjevačkog rodoljuba subotičkog kanonika Ilije Kujundžića, koji objašnjava zašto nije primio počasno članstvo u Bunjevačkoj prosvjetnoj matici. Kako se navodi, danas nema smisla osnivati plemenska društva, to je opravdano bilo za mađarske vladavine. »A danas nemaju smisla bunjevačka, šumadinska, šokačka, bošnjačka itd. društva. Danas imaju smisla i pravo za opstanak samo srpska, hrvatska i slovenačka društva, jer ovo je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca«.
30. prosinca 1938. – Subotičke novine javljaju da Hrvatska kulturna zajednica u Subotici pod pokroviteljstvom Blaška Rajića priređuje od 5. do 8. siječnja 1939. u prostorijama Subotičke matice (Paje Kujundžića 9) »Dane Hrvatske knjige«.
31. prosinca 1925. – Neven javlja da su na Oce subotički radikali osnovali Bunjevačku prosvjetnu maticu.
1. siječnja 1918. – Zagrebačke Novine donose dopis svog dopisnika iz Subotice: »U subotičkim se crkvama nalaze ispovjedaonice madžarske, njemačke i bunjevačke, ali dok pred prvim i drugim nema skoro nikoga, pred bunjevačkim ispovjedaonicama vlada stiska«.
1. siječnja 1929. – Obzor javlja da su 31. prosinca osnovane u okolici Subotice dvije nove organizacije Hrvatske seljačke stranke: na Pavlovcu i Hajdukovu. Također javlja da subotičko Hrvatsko akademsko društvo Bunjevac priređuje 5. siječnja ples.
