Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Nova godina u Gimnaziji

Proslava početka nove kalendarske godine zadire tisućama godina u prošlost, a pouzdano se zna kako su je Sumerani obilježavali još prije 2000 p.n.e. Istina, datum započinjanja vremenske godišnje odrednice nije bio preciziran i opće usuglašen, pa su primjerice Kinezi i Grci slavili prvi dan novoga ljeta u proljeće, drevni Egipćani u srpnju, a Židovi u rujnu ili listopadu. Proslava 1. siječnja datira iz rimskoga doba (153. g. prije Krista) u mjesecu posvećenom Janu, Bogu početaka, ali su vremenom ponovno počela odstupanja ovisno o volji i kapricu novih vladara. Konačno, papinskom bulom Grgura XIII. kalendar je formatiziran i prvi dan siječnja uzet je kao standardni »novogodišnji start«.  Fotografija pred nama stara je točno šezdeset ljeta i na njoj je za vječnost zabilježen doček nove 1961. godine skupine gimnazijalaca u fiskulturnoj školskoj dvorani u Kikindi.

Školski doček

U vrijeme postupnog građanskog otvaranja socijalističkog društva na kome je počivala nekadašnja zajednička država Jugoslavija, uz blagonaklonost vlasti i strogi profesorski nadzor, počeo je trend zajedničkih školskih dočeka Nove godine. Iz više praktičnih razloga. Prvo, time je državna vlast pokazala demokratičnost i fleksibilnost spram labavljenja utega krutih postratnih vremena, te u nemogućnosti zaustavljanja nezadrživog kotača modernih vremena, odlučila zdušno podržati svoju mladost. Drugo, još uvijek kontinuiranim socijalističkim negiranjem Božića i njegove religiozno-tradicijske proslave forsirala je proslavu Nove godine kao važnog socijalno-društvenog događaja u pravilnom odgoju mladih ljudi. I treće, ovakve proslave su bile strogo kontrolirane od dežurnih nastavnika i profesora, uz stroge mjere zabrane konzumiranja žestokog alkohola. Takav je bio i ovaj doček u kikindskoj Gimnaziji, na kojoj budući maturant Milivoj Prćić u društvu svojih školskih kolega i kolegica veselo slavi najluđu noć. Analitičkim pogledom na fotografiju vidi se kako su svi ovi mladi ljudi izuzetno dotjerani, momci nose klasična odijela i kravate, a djevojke svečanu večernju toaletu. Na stolu je skromno posluženje, najvjerojatnije bezalkoholnog pjenušca i prigodni sifon soda vode, a prethodno su kao večernji objed bili posluženi sendviči. Ali veseloj mladosti, što izraz njihovih lica nedvosmisleno pokazuje, nije niti trebalo više za dobar štimung i dobro raspoloženje do ranih jutarnjih sati. Za glazbenu pozadinu cjelonoćne zabave brinulo se nekoliko bendova sastavljenih od učenika gimnazijskih razreda, uz brojne solističke brojeve talentiranih pjevačica – učenica. Plesalo se i veselilo, a žeđ se gasila klakerima, sirupima, sodom i kojom čašom »tankog pjenušca« ili čak špricera od prošvercanih boca vina. Ipak, važno je napomenuti kako su sva ova školska novogodišnja slavlja u velikoj mjeri prolazila bez ikakvih incidenata i problematičnih situacija. Što baš nije bi slučaj u sutrašnjim tzv. reprizama Nove godine u restoranima, kavanama, bircuzima i ostalim većim ili manjim ugostiteljskim lokalima. Jer, tamo se slavilo i veselilo u potocima najraznovrsnijih alkoholnih pića.   
D. P. 

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika