Domišljatost u prevladavanju pandemije
Ministarstvo kulture i informiranja i tvrtka Color Media Communications organizirali su prošloga tjedna regionalnu konferenciju Kultura u doba pandemije. Kako su se institucije kulture u Srbiji prilagodile novim uvjetima rada od početka pandemije i koliko štete je kultura pretrpjela u pojedinim europskim zemljama, te na koji način su države tu štetu kompenzirale, bila su osnovna pitanja na koja su odgovore davali predstavnici vlada i ministarstava kulture europskih zemalja, dok su na konferenciji sudjelovali i predstavnici diplomatskoga kora u Beogradu, oni koji vode ustanove kulture u Srbiji, te mnoštvo sudionika koji su konferenciju pratili putem video prijenosa.
Promjene za opstanak
Otvarajući konferenciju, dopredsjednica Vlade Srbije i ministrica kulture i informiranja Maja Gojković rekla je da je od početka pandemije bilo jasno da »ova opasnost ne poznaje nacionalne granice i da će odgovor na nju morati biti koordiniran i zajednički na regionalnom i na širem međunarodnom planu«.
»Bilo je jasno i da će kultura biti među područjima koja će trpjeti velike posljedice. Kako bismo se zajednički suprotstavili ovom izazovu važno je da skupa osmislimo model regionalnoga pristupa u preventivi i prevladavanju efekata pandemije u području kulture. Naša dosadašnja regionalna suradnja odvijala se u sklopu širih inicijativa i organizacija, no nije ustanovljena specifična kulturna platforma regionalne suradnje«, kazala je ona.
Navodeći aktivnosti ovoga ministarstva i Vlade Srbije u borbi protiv pandemije, Gojković je zaključila da »ulaganje u kulturu očito ne predstavlja trošak nego dobru investiciju«.
»Institucije kulture shvatile su da je neophodna promjena načina rada za dugoročni opstanak ovog sektora. Iako je jasno da virtualni sadržaji ne mogu na sebe preuzeti ulogu kulturnoga predstavljanja, smatram da će oni dugoročno privući i neku novu publiku«, kazala je ona.
Nova agenda za zapadni Balkan
U uvodnome dijelu konferencije govorio je i Sem Fabrizi, šef Delegacije Europske unije u Srbiji, koji je naglasio da je Unija putem raznih mehanizama i programa osigurala podršku kulturi.
»EU podržava kulturnu produkciju putem raznih mehanizama, a jedan od njih je program ‚Kreativna Europa‘, uz čiju pomoć se putem Deska Kultura u Srbiji trenutačno provodi više od 50 projekata«, kazao je on.
Veleposlanik Fabrizi je također najavio i niz poziva za prijedloge projekata za podršku glazbenicima, književnicima i prevoditeljima, umjetnicima koji se bave arhitekturom i zaštitom baštine putem pilot-projekata Portunus programa Kreativna Europa.
»Radimo na novoj agendi za zapadni Balkan koja bi trebala stvoriti nove mogućnosti i pomoći i umjetnicima i kulturnim radnicima da pristupe novim tržištima«, kazao je on.
Hrvatski slučaj
Jedan od sudionika konferencije, Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Hrvatske, rekao je da je ovo ministarstvo prvi paket mjera podrške kulturi razvilo početkom ožujka.
»Prva je odluka bila o odgodi ugovorenih programa javnih potreba, a ona je dozvolila maksimalnu fleksibilnost za ugovorene programe Ministarstva za snimanje filmova te rad fondacija i ustanova. Mjere priznavanja troškova organizacije bile su u cilju osiguravanja opstojnosti kulturnog sektora i preveniranja kolapsa cijelog lanca kulturne produkcije: kreacije, produkcije, distribucije i participacije. Donijeta je i odluka o plaćanjima doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje slobodnih umjetnika za period od šest mjeseci. Ustanovljene su i mjere za potporu očuvanju poslova, što je također bilo namijenjeno obrtnicima u kreativnoj industriji, uključujući i samozaposlene umjetnike i novinare. Ustanovili smo i poseban fond za neovisne profesionalce koji nisu registrirani kao platitelji poreza i ne plaćaju doprinose«, rekao je Partl.
Spomenuvši aktivnosti koje su poduzete u pravcu održavanja gotovo cjelokupnoga sektora, Partl je definirao i ono što je postalo zaključak gotovo svih govornika na ovoj konferenciji: »Izazov je pronaći put podizanja sektora kulture kada pandemija bude završena, jer će biti potrebna dodatna proračunska potpora i dodatne mjere da se ponovo pronađe put kulture u život naših građana«.
M. Tucakov