Arhiv tekstova
Crkva sv. Roka
Župa sv. Roka u Subotici sljedeće 2021. godine proslavit će 180 godina svoga postojanja u jednoj od najljepših gradskih crkvi, ponosu starog gradskog kvarta poznatijeg kao Ker. Stoga je ovo vjersko zdanje, izgrađeno u neogotičkom stilu prema projektu arhitekata Istvána Keresztesa i Guida Hopfnera, u narodu često znano i kao Kerska crkva. Fotografija pred nama, kao vrijedan povijesni artefakt, datira iz vremena njene izgradnje, preciznije razdoblja postavljanja pod krov sredinom 1896. godine, a priča o njoj je nastala uz veliku pomoć vlč. Andrije Anišića, dugogodišnjeg župnika crkve Sv. Roka.
Izgradnja
Prethodnica lijepe neogotičke građevine bila je privremena crkvica koja se nalazila u neposrednoj blizini, u obiteljskoj kući krojača Petra Malagurskog. Prema pisanim tragovima, dužnost prvoga župnika je obavljao Josip Baić. A onda su, koncem 18. stoljeća i dobivene suglasnosti kaločkog nadbiskupa Györgya Czaszka, 13. studenoga 1894. godine počeli pripremni radovi i kopanje temelja, te je službeno započela izgradnja crkve podignute na slavu sv. Roka, katoličkog sveca poznatog kao zaštitnika od kuge i kolere. Radove je izvodilo građevinsko poduzeće Karla Molzera i Lajče Fazekasa, a četiri dana kasnije (17. studenoga) temeljni kamen je, na prigodnoj svečanosti, položio gradonačelnik Lazo Mamužić. Samo dvije godine kasnije, o čemu svjedoči sačuvana fotografija, objekt je već pod krovom i 27. srpnja 1896. godine počinju poslovi unutarnjeg uređenja crkvenog prostora. Upravo u ovom predbožićnom vremenu, 20. prosinca 1896. godine, crkvu sv. Roka je blagoslovio župnik Mátyás Mokossay.
Tehnikalije
Za ono vrijeme, podsjetimo kako još Sinagoga i Gradska kuća nisu niti u planovima, ovu respektabilnu gradsku građevinu i prekrasnu katoličku crkvu krasio je toranj visok 62,5 metara i vanjsko-unutarnja dužina objekta od 52 m, širine od 17-18 m i unutarnje visine od 14,6 m.
OLTARI: Glavni oltar posvećen je sv. Roku i krasi ga njegov kip u naravnoj veličini, te dva obojena reljefa u drvetu na kojima je prikazana Posljednja večera i Melkizedekova žrtva.
Četiri sporedna oltara – posvećeni su sv. Josipu, Kraljici sv. Krunice, sv. Nikoli – biskupu i Sv. križu. Sve oltare izradio je od drveta majstor Ferdinand Stuflesser iz Tirola (St. Ulrich Goeden).
DVIJE SLIKE u svetištu rađene su uljem na plohama iznad sakristijskih vrata. Prikazuju Petrovo prvenstvo i Mojsija s pločama Deset zapovijedi.
VITRAŽI – Izrađeni su u umjetničkoj radionici Sándora Ligetija (Budimpešta) s prizorima iz Isusovog života i života sv. Roka.
PROPOVJEDAONICA – Graditelj oltara izradio je i vrlo lijepu propovjedaonicu u gotskom stilu koja je u obliku osmerokuta smještena uz prvi stup lijevo u srednjoj lađi. Četiri plohe ukrašene su reljefima evanđelista. (Kasnije zamijenjeni reljefima svetaca, a evanđelisti se nalaze na glavnom oltaru). Iznad propovjedaonice diže se visoki gotski baldahin. Propovjedaonica je izrađena od drveta, a ornamentika je pozlaćena.
KRSTIONICA rađena u istom stilu i prikazuje krštenje Isusovo. Sada se nalazi u svetištu crkve.
ORGULJE je 1896. godine izgradila tvrtka Sándor Országh i sin iz Budimpešte.
ZVONA datiraju iz 1929. godine i ima ih ukupno pet. Najveće teži impozantnih 944 kg, a najmanje 50 kg. Izrađena su u Mariboru u Livarni zvonov i kovin J i H. Bühl.
LURDSKA ŠPILJA postavljena je 1934. godine u predvorju crkve.
KAPELICA BLAŽENE MARIJE PETKOVIĆ nalazi se lijevo od ulaza, pod korom. Ranije je to bila krstionica.
D. P.
