Arhiv tekstova
U očekivanju početka cijepljenja
Ovogodišnju glavnu temu koliko je ljudi testirano, zaraženo, bolesno, umrlo od covida-19 koncem godine polako potiskuje tema cijepljenja – kada, koja; koliko će cjepiva biti dostupno, kada će početi i kojim će se cjepivom uspjeti zaustaviti epidemija. U susret blagdanima pak uvode se strožije mjere i karantena u velikom broju europskih zemalja, dok je masovno cijepljenje već počelo u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Rusiji... U Srbiji se nove mjere očekuju danas.
U državama članicama Europske unije početak cijepljenja se očekuje nakon 21. prosinca kada Europska agencija za lijekove vjerojatno odobrava cjepivo Pfizera i BioNTecha. Sve zemlje članice EU će dobiti doze u proporciji s brojem stanovništva i pod istim uvjetima i istoj cijeni, navodi Radio Slobodna Europa. Prvi tjedan 2021. godine je okvirni rok kada će prvi stanovnici zemalja EU biti cijepljeni, po strategiji koju svaka država EU individualno usvaja, uz smjernice Europske komisije. Prema njima, prioritetne grupe koje će prve dobiti cjepivo obuhvaćaju radnike domova za stare, zdravstvene radnike, a potom će se cijepiti po starosnim grupama, počevši od starijih osoba.
Najavljeno je da će EU pomoći i u cijepljenju u državama zapadnog Balkana preko COVAXA i individualnih zemalja članica koje će imati višak cjepiva.
Zapadni Balkan: Pomoć iz EU
EU će se pobrinuti da i zemlje zapadnog Balkana imaju pristup cjepivima protiv covida-19, po mogućnosti skoro istovremeno kada se budu pojavile na europskom tržištu, rekli su ekspertski izvori iz sjedišta EU Radiju Slobodna Europa (RSE). Navodi se kako je Europska komisija već osigurala dovoljan broj doza cjepiva ne samo za građane EU već i za takozvane treće zemlje, kojima je obuhvaćena i regija. Prema preliminarnim podacima, Bruxelles je naručio oko dvije milijarde doza, a cijela EU broji oko 450 milijuna stanovnika, s time što se računa po dvije doze za svaku osobu.
Naime, kako su dužnosnici EK objasnili novinarima, cijepljenje i imunizacija zapadnog Balkana je važna i za države EU zbog uskih veza koje postoje među zemljama. Eksperti podvlače da se EU ne može smatrati sigurnim teritorijem od koronavirusa ako se cijepljenje skoro istodobno ne obavi i u regiji.
Slanje cjepiva u regiju će se prema planu obaviti preko dva kanala: prvi je COVAX, koji omogućava da zemlje s visokim prihodima osiguraju da cjepivo bude dostupno i za zemlje s niskim i srednjim prihodima, kao i putem individualnih zemalja članica koje će eventualno imati višak cjepiva. Eksperti EU su objasnili da će slanje cjepiva iz zemalja članica EU biti koordinirano tako da zemlje regije proporcionalno primaju cjepivo.
Portparolka EK Ana Pisonero je pozvala zemlje regije da već sada razviju svoje strategije cijepljenja, u skladu sa smjernicama koje je Komisija dala zemljama članicama EU i u tom smislu EU je spremna ponuditi svoju pomoć. Pisonero je za RSE rekla da će inicijativa COVAX biti ključna za dostupnost cjepiva u regiji.
»Paralelno, i kako bi osigurala da cijepljenje može započeti što ranije, EU također istražuje kako da cjepivo stavi na raspolaganje zapadnom Balkanu putem donacije ili posredstvom ekvivalentnog sustava. Ovo bi osiguralo podršku relativno brzom cijepljenju prioritetnih grupa«, rekla je Pisonero.
Također je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen 11. prosinca, na kraju samita EU, potvrdila da briselske institucije imaju u vidu potrebe na zapadnom Balkanu.
»EU će koordinirati doniranje cjepiva od strane država članica, posebno radi zaštite zdravstvenih radnika na zapadnom Balkanu i u našem susjedstvu«, rekla je Von der Leyen.
Međutim, do sada nije jasno hoće li cjepiva biti poslana u regiju u isto vrijeme kada se budu pojavile u EU, a od zemalja u regiji se očekuje da pripreme logistiku za primanje i očuvanje tih cjepiva, navodi RSE.
Srbija: Dva, možda tri
Srbija je također potpisala sporazum o pridruživanju COVAX Facility inicijativi koja se zalaže za lakši pristup cjepivu za koronavirus, a sredinom studenog je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao:
»Do sada smo preko COVAX sustava osigurali za kraj ove i cijelu sljedeću godinu milijun i 800 tisuća doza cjepiva protiv koronavirusa.«.
On je najavio da će to biti najvjerojatnije cjepiva proizvođača Pfizer i BioNtech.
»Ali pregovaramo i s kineskim i ruskim partnerima«, dodao je, »sa svima koji bi cjepivo mogli nabaviti, jer su nam potrebne mnogo veće količine.«
Vučić je tada rekao kako se radi na tome da se do kraja siječnja osiguraju cjepiva za pripadnike zdravstva, policije i vojske. Nakon toga cjepiva će biti osigurana za najugroženije grupe – građane s teškim bolestima i najstarije. On je objasnio da kupovinu cjepiva moraju odobriti domaće zdravstvene vlasti.
Vučić je tada rekao da je Srbija s kineskim Sinefarmom 28. lipnja potpisala ugovor o povjerljivosti podataka (NDA ugovor), da je s Rusijom 18. rujna potpisan NDA ugovor, kao i da je18. rujna potpisan ugovor s predstavnicima globalnog programa COVAX i s EU.
Naveo je da je dinamika isporuke iz COVAX sustava 10.000 doza u prosincu, 340.000 doza u prvom kvartalu, 500.000 u drugom, 500.000 u trećem i 450.000.
U utorak je predsjednik Vučić najavio da će prve količine, »bar dvije«, a možda i tri, cjepiva stići u zemlju »prije kraja godine« i ponovio da početak cjepljenja ovisi od zdravstvenih vlasti, te dodao kako vjeruje da će ono početi »u prosincu, a najkasnije u siječnju«.
»Prve količine bar dva cjepiva, a nadam se i tri, imat ćemo prije kraja godine, što će pokazati da je Srbija među zemljama koje su uspjele osigurati cjepiva s različitih destinacija«, kazao je Vučić u Inđiji, gdje je prisustvovao polaganju temeljnog kamena za tvornicu japanske kompanije Tojo tajers.
Precizirao je da je Srbija naručila 340.000 doza cjepiva kompanije Pfizer, da je u tijeku ispitivanje ruskog cjepiva, a da se čeka i registracija kineskog cjepiva.
»Gledamo da ponudimo sve vrste cjepiva pa nek ljudi biraju, a ja mislim da je svako cjepivo dobro«, rekao je predsjednik Srbije.
Hrvatska: Ankete i planovi za cijepljenje
Do kraja ovoga tjedna u Hrvatskoj bi trebao biti usvojen plan cijepljenja protiv covida. U tijeku su ankete u zdravstvenom i sektoru socijalne skrbi, čiji će djelatnici biti među prvima koji će primiti cjepivo, prenio je HTV. Prvi rezultati ankete o zainteresiranosti za primanje cjepiva pokazali su da ga gotovo 74% korisnika ustanova socijalne skrbi želi primiti, dok je za cijepljenje zainteresirano samo oko 40% radnika. Prioiritet su kronični bolesnici, osobe oboljele od karcinoma, kardiovaskularni, osobe s dišnim i drugim bolestima i osobe starije od 65 godina, a nakon toga dolaze na red svi ostali građani, rekao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak. Tko su ti ostali, trebali bi utvrditi liječnici obiteljske medicine. Cijepljenje nije preporučljivo za one koji su u prošlosti imali jake alergijske reakcije kao ni za trudnice i dojilje.
Priredila: J. D.
