Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Taglo

Faljnis, čeljadi. Jevo, baš sam se sad posvađo s ovom mojom. A, šta divanit? Ni oko čeg. Ove stalne kojikake visti o boleštinama joj pravo ušle u glavu, pa samo divani o ovim liku te onim. Meni borme to dosadilo. Ja samo bili i crni luk priznajem za lik. Doduše, i kojikake baba Rozine trave i čajove, a ove nove moderne i lipo zapakovane a iznad sveg skupe ne priznajem baš tušta. Ta, iđite molim vas, za malu škatuljicu niki pirula jal bočicu mazala što se samo osti na kanfor čovik mora dat cilu a i ne ritko i dvi nadnice. Ja ne znam, jal ovi kojikaki doktori misle da mi obična čeljad s novcima propaljivamo, šta li?! Ma, višak divana. Ko je sa ženama izašo na kraj? Ja se lipo okrenio, odmanio rukom, pa ajd u drvinjak. Ionako imam kojikaki šuljova i panjova, a nikako da se nakanim pa da ji porascipljivam; ne zdravo, tek toliko da stanu u šporelj. Našo sam dobre dračove zaglavke i taglo što sam ga nike godine opravio od suvog starog drača. Lipo sam ga s obadve strane okovo gvozdenim obručom sa starog tragača i da vidiš: latio se ja, tučem taglovom sve se puši, lete ciplje i livo i desno. Ma, kad je čovik bisan ni ne sustane tako olako, jalte? Naišo Mi Periša nuz salaš, pa viče da se kandar ja dvared grijem. Pogledo sam ga, pa sam sebi u brk odgasijo: »Samo si mi ti falio, baš sam se obradovo kugod krmača biču«. Al kad je već došo, ajd da i prodivanimo, a i niki sam se oznojio pa da odanem i osušim se kraj šporelja. Prodivanili mi koju rič, a on krenio o maskama i krizi, ja jedva čeko da ga otpravim. Nastavio ja oma svoj poso oko panjova kad jevo moje snaš Jele. Nika mi se smijucka pa veli: »Ajde, pa ćemo ist, gotova je užna«. Nisam se, borme, dugo moro molit. Niki sam skroz ogladnio, pa ostavio taglo nuz panj i ajd za njom u kujnu. Ostim još s vrata kad sam ulazio da štogod lipo mriši, kad sili za astal i prikrstili se. Ja oma za labošku i skinio zaklopac a ono... papula! Ma, čeljadi moja, oma sam joj sve oprostio. Ta trevila me kugod svirac pijanog gosta u svatovi. Volim papulu i gravovu čorbu s debelim rizancima više neg bilo koje ilo. Ne moram vam ni divanit da sam triput vadio čorbe, a dvared papule. Ni me ni opominjala ko obično da će me bolit trbu ni pritila mi da ću spavat u litnjoj kujni. Kandar je i ona ubardala da je već pritirala so tim doktorskim divanima, pa mi zato i ugađala s užnom. Jeto, čeljadi moja, tako vam ja završio svađanje i durenje na moju snaš Jelu. Šta kast? Čim sam vidio papulu, ja se oma smirio i povuko kugod dite kad zgriši. Bilo to jeptino prodato jel ne, al papula je papula. A i meso mi dosadilo. Vamo iđu sveci, pa će ga bit, fala Bogu. Jeto, kad sam vam se lipo ispripovido malkoc ću još odmorit pa iđem posvršavat šta sam započo, a oma će i mrak. Triba prija ponamirivat, nemam svudank svitlo po obektima pa moram poradit za vida da ne bi batrgo po avliji po mraku. Prošla sveta Kata, pa su zdravo kratki dani. Ajd zbogom, čeljadi.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika